Kutak za zdravstvene djelatnike

Nataša Kesić Dražilov

mag. pharm.

18.02.2020

7 savjeta za podizanje imuniteta

 

 

Tijekom vremena mijenjalo se naše shvaćanje o tome što je zapravo imunost. Smatralo se da je imunost otpornost organizma prema zaraznim bolestima. U današnje vrijeme, razvojem znanosti, uvidjelo se da je to kompleksni sustav koji zajedno s neurološkim i endokrinim sustavom osigurava funkcioniranje cjelokupnog ljudskog tijela.

Naš imunološki sustav neprestano se mijenja, razvija i napreduje te pokušava pronaći što bolje i učinkovitije načine obrane od patogenih mikroorganizama. Jedan od osnovnih i najvažnijih preduvjeta za zdravlje, a onda i kvalitetan život zdrav je i uravnotežen imunološki sustav.

Velik broj ljudi u današnje vrijeme živi ubrzanim načinom života, hrani se neredovito i nezdravo, nedovoljno se kreće i ne vježba, nema dovoljno odmora niti sna. Sve to dovodi do slabljenja imuniteta. Kako bismo ojačali imunitet i smanjili rizik od bolesti i infekcija, potrebno je prihvatiti zdrave životne navike te odabrati proizvode koji imaju znanstvene dokaze o učinkovitosti.

Imunološki sustav

Imunološki sustav ključan je za naš opstanak. To je mreža stanica, tkiva i organa raspoređenih po cijelom tijelu koji djeluju zajedno kako bi zaštitili organizam od potencijalno štetnih vanjskih napadača (virusa, bakterija, parazita i gljivica), toksina što ih izlučuju ti napadači, ali i od vlastitih izmijenjenih (npr. tumorskih) i istrošenih stanica. Primarni organi imunološkog sustava su koštana srž, timus i limfni čvorovi, a važnu ulogu u obrani organizma imaju i koža, slezena i sluznice.

Imunost je sposobnost organizma da se brani od njemu stranih ili štetnih tvari. Razlikujemo nespecifičnu ili urođenu imunost i specifičnu ili stečenu imunost.

Nespecifična imunost je prirođena i, da bi se aktivirala, ne zahtijeva kontakt sa stranim ili štetnim agensom-antigenom.

Specifična imunost je stečena i, da bi se aktivirala, potreban je susret sa specifičnim antigenom. Karakterizira je visok stupanj specifičnosti za pojedini antigen i sposobnost pamćenja.

Zašto imunitet pada?

Kako znamo da nam je pao imunitet? Trebamo li ga „popraviti“? Je li moguće potaknuti imunološki sustav na snažniju obranu?

Brojni su čimbenici koji oslabljuju obranu organizma. U većini slučajeva to su stres, iscrpljenost, nedovoljna tjelesna aktivnost, pretjeran fizički napor, intelektualni napor, nedostatak sna, loša prehrana, pušenje i pretjerana konzumacija alkohola.

Neki od simptoma pada imuniteta su:

  • umor, nedostatak energije
  • česte bakterijske i virusne infekcije
  • alergije
  • teško zacjeljivanje rana
  • proljev, dehidracija
  • ekcemi, psorijaza, keratoze
  • afte
  • herpes

Spomenimo herpes koji često dovodi pacijente u ljekarnu. Uzrokovan je Herpes simplex virusom i pojavljuje se u dvije varijante: Herpes simplex virus tipa 1 koji uzrokuje pojavu herpesa na usnicama (Herpes labialis) i herpesa na nosu ili obrazima (Herpes facialis) te Herpes simplex virus tipa 2 koji uglavnom izaziva herpes genitalnog područja (Herpes genitalis).

Herpes simplex virus tip 1 prenosi se zrakom (kašljanjem i kihanjem) ili neposrednim kontaktom (slina, poljubac), a Herpes simplex virus tip 2 prenosi se spolnim putem.

Kako biste zaštitili tijelo od daljnjeg izbijanja herpesa, nužno je ojačati imunološki sustav. To se najbolje postiže zdravim životnim stilom koji uključuje dovoljno sna, tjelovježbu, raznovrsnu i uravnoteženu prehranu te dodatke prehrani za podizanje imuniteta. Osobama kojima često izbija herpes preporučuju se dopune cinka kako bi ojačale imunološki sustav.

Jedna od najčešćih i najraširenijih spolnih virusnih infekcija je infekcija humanim papiloma virusom (HPV). Kroničnoj infekciji HPV-om izloženije su mlade spolno aktivne djevojke koje žive intenzivno, preskaču obroke, premalo spavaju, često su slabokrvne i anemične, na hormonalnoj su terapiji, još uvijek rastu i razvijaju se pa troše više željeza, A, B, C vitamina, folne kiseline i cinka. Za izlječenje je potrebno steći zdrave životne navike i ojačati imunitet.

 

Donosimo sedam savjeta koji će vam pomoći da ojačate imunitet.

1. Smanjite razinu stresa

Neka istraživanja pokazuju da osoba koja je pod pretjeranim stresom ima veću vjerojatnost obolijevanja. Osobe sa slabim imunološkim sustavom trebale bi poduzeti korake kojima će upravljati stresom. Npr. bavite se jogom, meditirajte, idite na masažu, pripremite si toplu kupku, bavite se hobijima ili provodite vrijeme s prijateljima.

2. Spavajte dovoljno

Prema National Sleep Foundation, nedostatak sna ima sličan učinak na imunološki sustav kao stres. Važno je da se dobro naspavate. Spavanje pomaže tijelu da se obnovi, regenerira i oporavi. Dobar san popravit će vam raspoloženje, poboljšati sposobnost razmišljanja, pa čak i izgled kože (beauty sleep).

3. Zdravo se hranite

Opskrbite se zalihom voća i povrća koji su važan izvor vitamina, minerala, antioksidansa i vlakana. Ako niste u mogućnosti zdravo i uravnoteženo se hraniti, koristite vitaminsko-mineralne pripravke.

4. Vježbajte i provodite vrijeme na svježem zraku

Redovita tjelovježba održava tijelo zdravim. Osim što jača organizam, vježbanje oslobađa endorfine koji smanjuju razinu stresa. Svježi zrak dobro utječe na raspoloženje i na imunitet. Krenite na vožnju biciklom, planinarite, šetajte ili trčite…

5. Pijte puno vode

Svakodnevno je potrebno popiti oko litru i pol tekućine (vode ili nezaslađenog biljnog čaja) radi hidriranja i detoksikacije organizma. Voda je potrebna za održavanje vlažnosti u sluznici pa se uzročnici prehlade neće moći probiti kroz njih.

6. Pojačana higijena ruku

Potrebno je paziti na higijenu ruku, tj. češće ih prati s obzirom na to da se mnogi virusi zadržavaju na površini namještaja (kvake, stolovi, telefoni) te na odjeći pa ih prenosimo rukama.

7. Dodaci prehrani

Često hranom ne možemo unijeti potrebne vitamine i minerale jer je pretjerano prerađena, a način pripreme poništava njihovo djelovanje. Osim toga, u zimskom periodu manje je dostupnog voća i povrća. U tom slučaju od pomoći su dodaci prehrani.

Za podizanje imuniteta najčešće koristimo dodatke prehrani koji sadrže vitamin C, vitamine B skupine, cink, beta-glukan, vitamin D, propolis, echinaceu, kurkumin, probiotike i drugo.

  • Vitamin C ima snažno antioksidativno djelovanje. Dokazano je da potiče imunološki sustav, štiti od toksina i različitih infekcija. Najbolje iskoristiv je vitamin C koji dolazi iz prirodnih izvora u kompleksu s bioflavonoidima.
  • Vitamini B skupine su važni jer doprinose smanjenju iscrpljenosti i umora te pravilnom radu živčanog sustava.
  • Cink ima višestruku ulogu u organizmu, no najviše se govori o njegovu djelovanju na imunološki sustav. Utječe na stvaranje i aktivaciju T-limfocita, bijelih krvnih stanica koje su važne u borbi protiv infekcija. Istraživanja govore da može skratiti trajanje i težinu prehlade.
  • Vitamin D povećava stvaranje antimikrobnih peptida koji uništavaju staničnu stijenku bakterija, virusa i gljivica u našem organizmu. Osobito snažno djeluje na virus prehlade.
  • Beta-glukan je strukturni polisaharid dobiven izolacijom iz stijenki kvasca Saccharomyces cerevisiae, nekih gljiva (shitake, maitake) i žitarica, poput ječma i zobi. Dokazano smanjuje pojavu prehlade i jačinu simptoma. Važno je voditi računa o tome da se radi o kvalitetnoj i visokopročišćenoj sirovini.
  • Propolis sadrži više od 200 različitih spojeva, a najvažniji su flavonoidi. Ima protuupalna, bakteriostatska, protuvirusna, protutumorska, antiseptična i antioksidativna svojstva.
  • Echinacea povećava proizvodnju T-limfocita. Najdjelotvornijima se smatraju ekstrakti pripravljeni od svježe biljke, i to od vrsta Echinacea purpurea i Echinacea pallida. Kao ljekoviti dijelovi koriste se zelen i korijen biljke.
  • Kurkuminu se pripisuje snažno protuupalno, antioksidativno i antibakterijsko djelovanje. Imunomodulatorni učinci vezani su uz aktivaciju T i B limfocita, makrofaga i neutrofila.
  • Probiotici su, prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, živi mikroorganizmi (tzv. dobre bakterije) koji, primijenjeni u adekvatnoj količini, imaju povoljne učinke na zdravlje domaćina.

 

Jačanje imuniteta kod starijih osoba

Kako starimo, sposobnost imunološkog odgovora se smanjuje, zbog čega dolazi do većeg broja infekcija i malignih oboljenja. Dolazi do postupne atrofije timusa i stvara se manje T-limfocita za borbu protiv infekcije.

Slabljenje imunološkog odgovora na infekcije najočiglednije je u odgovoru starijih ljudi na cjepiva. Studije koje su istraživale cjepiva protiv gripe pokazale su da je kod osoba starijih od 65 godina cjepivo znatno manje učinkovito u odnosu na zdravu djecu stariju od dvije godine.

Čini se da postoji veza između prehrane i imuniteta kod starijih osoba. Nedostaju im esencijalni vitamini i minerali u tragovima. Jedu slabije i manje raznovrsno.

Da bi im se imunitet popravio, preporučuje se raznovrsna prehrana, dodaci prehrani, šetnje, hidratacija organizma, cijepljenje protiv gripe, smanjiti stres, te dobro se naspavati.

Prema studijama, dodaci cinka mogu poboljšati funkciju imunološkog sustava kod starijih osoba. Uzimanjem 30 mg cinka svakodnevno tijekom tri mjeseca povećao se broj i funkcija T-limfocita što je dovelo do poboljšanja obrambenih sposobnosti organizma.

Jačanje imuniteta kod djece

Imunološki sustav djeteta razlikuje se od imunološkog sustava odraslog čovjeka. Dijete se rađa s imunitetom koji je naslijedilo od majke, a svoj razvija tek nakon nekoliko mjeseci. Tijekom trudnoće majka prenosi djetetu zaštitna tjelešca krvlju, a nakon poroda dojenjem. Rastom i razvojem djeteta i njegov imunološki sustav postaje jači i otporniji.

Djeca trebaju jesti raznoliku i svježe pripremljenu hranu. Potrebno im je dosta sna, fizičke aktivnosti (poput vožnje biciklom, rolanja, igre) i boravka na zraku.

U svrhu poboljšanja imunološkog sustava kod djece preporučuju se vitamini A, E, C i D, te od minerala cink. Ostali korisni imunostimulatori su echinacea, probiotici, propolis, beta glukan te omega 3 masne kiseline.

Na tržištu postoje oblici prilagođeni za djecu, poput kapi, sirupa, pastila, tableta za žvakanje, lizalica i gumenih bombona okusa jabuke, maline, naranče, šumskog voća i slično.

 

Zaključak

Od rođenja naš je organizam izložen neprekidnim napadima patogenih mikroorganizama. Da nema primjerene zaštite, brzo bismo podlegli različitim bolestima. Naš imunološki sustav je dobro organizirani obrambeni mehanizam koji nas štiti. Da bismo mu pomogli, moramo usvojiti zdrave životne navike. Potrebno je smanjiti stres, zdravo se hraniti, dobro se naspavati, smanjiti unos kave, prestati pušiti, a kada je potrebno, koristiti i dodatke prehrani. Neophodno je tijekom cijele godine brinuti se o sebi i svom imunitetu, a ne samo kad imunitet oslabi, odnosno kad se razbolimo.

Moglo bi vas još zanimati…

image

Vitamini i minerali: kako ojačati imunitet kod djece?

Ako se kod djece pojavi sklonost čestim infekcijama, manjku energije ili nemogućnost dobivanja na težini, potrebno je razmotriti unošenje dodatnih suplemenata kako bismo podigli djetetov imunitet i omogućili mu zdravi rasti i razvoj te smanjili sklonost infekcijama.

14.02.2020

Vidi više
image

Prehlada i gripa: simptomi, trajanje i liječenje

Obična prehlada je vodeći razlog posjeta liječniku. Prehlada je infekcija gornjega dišnog sustava koja je uzrokovana virusima i izrazito je zarazna.

04.11.2019

Vidi više
image

Selen: sve njegove koristi, kako ga unositi i što kad ga nedostaje

Otkrio ga je 1817. godine švedski kemičar Jons Jacob Berzelius. Ime je dobio po grčkoj riječi selene što znači mjesec, zahvaljujući svojoj svijetlosivoj boji prilikom taljenja.

10.11.2019

Vidi više