27.04.2020
Anemija, slabokrvnost ili malokrvnost je stanje koje se lako detektira i s obzirom na uzrok liječi. Pravilna, raznolika prehrana bogata željezom značajan je čimbenik u sprječavanju razvoja anemije, a lijekovima i dodacima prehrani pomažemo da se vrijednosti željeza u organizmu što prije normaliziraju.
Anemija (slabokrvnost, malokrvnost) je stanje organizma uzrokovano smanjenim brojem eritrocita i količinom hemoglobina. Nastaje uslijed gubitka krvi, smanjenom proizvodnjom ili prekomjernom razgradnjom krvnih stanica.
1. Anemija uzrokovana nepravilnom proizvodnjom eritrocita, a najčešće su:
2. Anemija uzrokovana razgradnjom eritrocita:
3. Anemija uzrokovana gubitkom krvi: obilne mjesečnice, gastrointestinalni poremećaji (hemoroidi, gastritis), tumori, uzimanje određenih lijekova, nesteroidni protuupalni lijekovi.
Simptomi anemije i manjka željeza u krvi relativno se brzo osjete jer anemija djeluje na niz sustava u organizmu:
Za dijagnostiku anemije potrebna je iscrpna anamneza i laboratorijska dijagnostika kojom se utvrđuju vrijednosti: broj eritrocita (Er), hemoglobin (Hb), hematokrit (Htc), broj retikulocita (Rtc), izračunavanje eritrocitnih indeksa (MCV, MCH, MCHC, RWD) i feritin.
Naziv | Referentni interval | Jedinica |
Erc – Eritrociti | Muškarci: 4,34 – 5,72 | 1012/L |
Žene: 3,86 – 5,08 | ||
Hb – Hemoglobin | Muškarci: 138 – 175 | g/L |
Žene: 119 – 157 | ||
Htc – Hematokrit
(relativni volumen eritrocita) |
Muškarci: 0,415 – 0,530 | L/L |
Žene: 0,356 – 0,470 | ||
MVC – Prosječni volumen eritrocita | Muškarci i žene: 83,0 – 97,2 | fL |
MCH – Prosječni sadržaj hemoglobina u eritrocitu | Muškarci i žene: 27,4 – 33,9 | pg |
MCHC – Prosječna koncentracija Hb u 1 L eritrocita | Muškarci i žene: 320 – 345 | g/L |
RDW – Raspodjela eritrocita po volumenu | Muškarci i žene: 9,0 – 15,0 | % |
Feritin | Muškarci: 30 – 400
Žene: 13 – 150 |
μg/L |
Feritin je protein koji se sintetizira u jetri i pokazatelj je rezervi željeza. Povišene vrijednosti feritina mogu nastati zbog nekih stanja kao što su infekcije, kronične upalne bolesti (reumatoidni artritis, bubrežne bolesti), srčane i zloćudne bolesti te oštećenje jetre. Snižene vrijednosti feritina ukazuju na pomanjkanje željeza u krvi (trudnoća, smanjeno unošenja željeza prehranom, akutna ili kronična krvarenja).
Eritrocitni indeksi opisuju veličinu eritrocita (MCV), srednji sadržaj hemoglobina u eritrocitu (MCH) te prosječnu koncentraciju Hb u volumnoj jedinici eritrocita (MCHC), raspodjelu eritrocita po volumenu (RWD).
Pristup i liječenje anemije ovisi upravo o ovim vrijednostima.
Hematološki nalazi promatraju se u kontekstu drugih laboratorijskih nalaza i kliničke slike pacijenta, kao i drugih dijagnostičkih rezultata. Kada se u anemiji javljaju sniženi MCV i MCHC, poremećeno je sazrijevanje eritrocita zbog nedostatka željeza te se radi o sideropeničnoj anemiji. Suprotno, ako su MCV i MCHC povišeni, sumnjamo na manjak vitamina B12 ili folne kiseline, tj. megaloblastičnu anemiju. U slučaju akutnog krvarenja javit će se sniženi broj eritrocita i sniženi hematokrit i hemoglobin, uz normalne vrijednosti MCV i MCH. U sferocitozi, nasljednoj hemolitičkoj anemiji, javit će se izrazito mali eritrociti, MCV može biti ispod 60.
Manjak željeza u krvi, nažalost, nije moguće brzo nadoknaditi jer se moraju napuniti i skladišta željeza u organizmu (feritin), ali suplementacijom željeza vrlo brzo nestaju simptomi njegova nedostatka (pospanost, umor…).
Lijekovi za liječenje anemija uzrokovanih nedostatkom željeza dolaze u više oblika soli željeza. Željezo se primjenjuje u obliku Fe-glukonata, sukcinata, sulfata, laktata i fumarata.
Terapija se primjenjuje najmanje tri mjeseca iako se normalizacija vrijednosti hemoglobina može očekivati već nakon 3-4 tjedna primjene terapije. Naime, životni vijek eritrocita je 120 dana pa je toliko vremena potrebno da se popune skladišta željeza u organizmu i normalizira feritin u krvi. Oprez je potreban ako se koriste lijekovi s kojima željezo ulazi u interakciju (tetraciklini i antacidi). Česte nuspojave ovih lijekova su opstipacija i težina u želucu.
Kavu, čaj, kakao i druge napitke koji sadrže kofein, teobromin ili tanin treba piti barem jedan do dva sata prije ili poslije obroka ili nakon uzimanja preparata željeza jer ove tvari otežavaju apsorpciju željeza.
Tijelo ne može samo sintetizirati željezo pa ga je neophodno unositi hranom i suplementirati dodacima prehrani. Dodaci prehrani koji se koriste u suplementaciji željeza uglavnom su u dozi do 20 mg. Dolaze u kombinaciji s vitaminom C, koji povećava apsorpciju željeza, skupinom B vitamina (B1, B2, B6, B12), poneki i s bakrom. Ne izazivaju nuspojave kao lijekovi koji dolaze u višim dozama željeza.
Oblici željeza koji se koriste u dodacima prehrani su različiti. Dvovalentno željezo (Fe2+) se dobro apsorbira, ali može izazvati neke trbušne smetnje (napuhnutost, mučnina, bol i sl.) osim, ako nije u sporootpuštajućim oblicima. Trovalentno željezo (Fe3+) se slabo apsorbira i ima dosta nuspojava, a jako se dobro apsorbiraju željezovi kelati s aminokiselinama (bisglicinati i sl.), npr. Fe-bisglicinat i polisaharidni kompleksi sa željezom. Oni imaju dobru bioraspoloživost i jako su blagi za probavni sustav, tj. imaju najmanje nuspojava od dvovalentnog i trovalentnog željeza.
ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA APSORPCIJU ŽELJEZA | |
Fizikalno stanje (bioraspoloživost) | kelati i polisaharidni kompleksi > hem > Fe2+ > Fe3+ |
Inhibitori apsorpcije | fitati, tanini, glina, antacidi, H2 – agonisti inhibitori protonske pumpe, prekomjerni unos željeza |
Kompetitori apsorpcije | olovo, kobalt, stroncij, mangan, cink, kalcij, magnezij |
Facilitatori apsorpcije | askorbat (C-vitamin), citrati, aminokisline, nedostatak željeza |
Ostalo | oštećenje crijevne sluznice |
Hrana sadrži dva oblika željeza – željezo u hemu koje se nalazi u životinjskim proizvodima i željezo koje nije u hemu, a čini više od 85% željeza u prosječnoj prehrani. Željezo u hemu apsorbira se mnogo bolje nego željezo koje nije u hemu. Međutim, apsorpcija željeza koje nije u hemu povećava se kada ga uzima sa životinjskim bjelančevinama i vitaminom C.
Radi bolje iskoristivosti željeza, namirnice biljnog podrijetla potrebno je kombinirati s vitaminom C.
Manjak željeza u krvi kod muškaraca može ukazivati na smanjeni unos nutrijenata bogatih željezom, ali i na stanja koja zahtijevaju daljnju obradu kao krvarenje u probavnom sustavu (ulkus, hemoroidi, ulcerozni kolitis, divertikuloze, tumori…)
Jedna od najosjetljivijih skupina za razvoj anemije su djeca i adolescenti zbog povećanih potreba za željezom tijekom rasta i razvoja. Zato je potrebno jesti raznolike namirnice biljnog i životinjskog podrijetla. Kako se radi i često o skupini koja odbija pojedine vrste namirnica bogatih željezom, tada je preporuka suplementacija dodacima prehrani.
Višak željeza u krvi relativno se rijetko javlja jer probavni sustav apsorbira količinu željeza koja je potrebna za održavanje optimalne razine željeza. Ipak, ponekad se ta razina može povećati, a najčešći razlozi su: učestale transfuzije krvi, prekomjeran unos preparata željeza i bolesti jetre. Simptomi se razvijaju polagano, koža postaje brončana, prisutan je kronični umor, dolazi do zakašnjelog puberteta, smanjenog libida, ciroze…
Anemija, slabokrvnost ili malokrvnost je stanje koje se lako detektira i s obzirom na uzrok liječi. Isto tako može ukazivati na neka bolesna stanja organizma. Simptomi većine vrsta anemija nestaju vrlo brzo nakon pojačanog unosa željeza.
Pravilna, raznolika prehrana bogata željezom značajan je čimbenik u sprječavanju razvoja anemije, a posebno kod osjetljivih skupina populacije.
Lijekovima i dodacima prehrani pomažemo da se vrijednosti željeza u organizmu što prije normaliziraju.
Liječnik i ljekarnik pomoći će vam odabrati najbolji oblik, sastav i dozu željeza s obzirom na vrstu i uzrok anemije