15.04.2020
Brige oko povišenog kolesterola su jedan od čestih razloga posjeta liječniku. Saznajte sve o kolesterolu i kako ga najlakše sniziti.
Kolesterol je vrsta masnoće koja je neophodna u izgradnji stanice jer čini sastavni dio stanične membrane, sudjeluje u metaboličkim procesima izmjene tvari poput sinteze spolnih hormona i hormona nadbubrežne žlijezde i vitamina D te je prekursor žučnih kiselina koje služe u probavi i apsorpciji masti.
Budući je kolesterol neophodan za funkcioniranje organizma, njegova količina ne ovisi samo o unosu putem hrane već se stvara i u tijelu. Smatra se da je oko 20% ukupnog kolesterola u tijelu dobiveno iz hrane tzv. egzogeni kolesterol, a oko 80% se sintetizira u jetri, odnosno endogeni kolesterol.
Kolesterol se u krvi veže na bjelančevine s kojima stvara čestice koje nazivamo lipoproteinima. Najvažnije su dvije vrste lipoproteina:
Povišena razina ukupnog i LDL-kolesterola te smanjena razina HDL-kolesterola povećavaju rizik za razvoj bolesti srca i krvnih žila, među kojima je najznačajnija ateroskleroza. Ateroskleroza je složen proces oštećenja unutarnjeg sloja stijenki krvnih žila nakupljanjem aterosklerotskog plaka koji dovodi do sužavanja promjera krvnih žila u svim tkivima i organima, što posljedično može dovesti do povećanja krvnog tlaka, moždanog udara ili infarkta srca. Isto tako taloženje kolesterola u žučnome mjehuru može uzrokovati pojavu žučnih kamenaca.
Prva i osnovna terapija koja se savjetuje osobama koje imaju povišenu razinu kolesterola u krvi je promjena prehramenih, ali i drugi životnih navika, kao što su povećanje fizičke aktivnosti, smanjenje tjelesne težine i prestanak pušenja. Tek nakon što se prehranom ne uspije sniziti povišena razina kolesterola, liječenje se nastavlja primjenom lijekova, ali i dalje uz prilagođenu prehranu.
Osobe koje bi redovito trebale obavljati pregled su osobe starije dobi i to muškarci, ali i žene u menopauzi te osobe koje imaju neke od kroničnih bolesti poput šećerne bolesti, poremećaja jetre, štitnjače i bubrega.
Način prehrane, tj. količine i vrste masti koje se unose organizam utječu na sintezu kolesterola u tijelu. Ali količina kolesterola u organizmu ovisi i o stupnju apsorpcije, transportu, razgradnji žučnih kiselina i izlučivanju.
Dnevni unos kolesterola trebao bi biti do 300 mg za zdrave osobe, odnosno 200 mg kod povišenih vrijednosti LDL kolesterola. Potrebno je i ograničiti unos masti na najviše 30% od ukupnog unosa energije, te unos zasićenih masti ispod 10% ukupnog unosa energije.
To se može postići smanjenjem unosa hrane koja je bogata kolesterolom i zasićenim masnim kiselinama, kao što je žumanjak jajeta, iznutrice, mesne prerađevine, crveno meso te pržena hrana. Potrebno je i smanjiti unos punomasnih mliječnih proizvoda (punomasno mlijeko i sir, vrhnja, maslac), te dati prednost biljnim uljima, poput maslinovog i suncokretovog ulja, a što se tiče načina pripreme, prednost dati kuhanju i pirjanju radi manjeg korištenja masnoća.
Povoljan utjecaj na razinu kolesterola u krvi kroz prehranu ima veći unos hrane bogate prehrambenim vlaknima kao što su cjelovite žitarice (pšenica, riža, ječam, zob) i proizvodi od puno zrna (integralno brašno, kruh, tjestenina). Dnevni unos od 5 porcija voća i povrća, a od mesa i zamjena za meso više konzumirati bijelo meso peradi (bez kožice), ribu, bjelanjak jajeta, mahunarke, soju, te nemasne sireve, obrano mlijeko i jogurt.
DA, uz promjenu prehrambenih navika, glavna preporuka je i redovita fizička aktivnost, i to aerobna, poput šetnje, trčanja, vožnje bicikla i plivanja, minimalno 30 minuta dnevno. Kako je debljina tj. pretilost jedan od čimbenika koji utječu na povišenje kolesterola, redovita fizička aktivnost će pomoći regulirati tjelesnu težinu. Osim na regulaciju tjelesne težine, brojna istraživanja pokazuju da fizička aktivnost djeluje pozitivno, tj. povisuje koncentraciju HDL-kolesterola.
Vrlo učinkoviti lijekovi za snižavanje ukupnog i LDL kolesterola su statini, oni pomažu jetri da proizvede manje kolesterola i uklanja ga iz krvi i smatra se da snižavaju LDL kolesterol za 30 do 50 posto. Ipak, imaju manji učinak u odnosu na fibrate, koji učinkovitije snižavaju i trigliceride i dižu razinu dobrog kolesterola, a oni se koriste u liječenju kombiniranih hiperlipidemija ili izolirane povišene vrijednosti triglicerida.
Ako osnovni tretman ne djeluje dovoljno dobro, često se dodaju resini – skupina lijekova koji djeluju u tankom crijevu tako da vežu žučne kiseline i smanjuju apsorpciju masti i razinu LDL kolesterola, jednako tako djeluju i ezetimibi.
Liječnik će ovisno o dobi, razinama dobrog i lošeg kolesterola te ostalim faktorima koji predstavljaju rizik za moždani ili srčani udar odabrati koji će lijek propisati.
Povišeni kolesterol je jedan od glavnih čimbenika rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Osnovna terapija za sprječavanje, ali i regulaciju i liječenje povišenog kolesterola je pravilna prehrana uz fizičku aktivnost, te promjena loših životnih navika. To su čimbenici na koje možemo utjecati, a osobe koje spadaju u rizičnu skupinu za razvoj kardiovaskularnih bolesti bi trebale češće obavljati preglede. Za lijekovima se poseže tek kada prvotna terapija ne uspijeva ili kod jako povišenih vrijednosti, ali uz nastavak pridržavanja preporuka.
http://www.zzjzpgz.hr/nzl/42/Kolesterol.htm
https://javno-zdravlje.hr/poviseni-kolesterol/
https://fitnes-uciliste.hr/tjelesno-vjezbanje-u-prevenciji-koronarne-bolesti-srca-2-dio/