Kutak za zdravstvene djelatnike

Ivana Polović

mag. nutr.

29.04.2020

Gastritis: uzroci, simptomi i liječenje (+ prehrana)

Jedna od najčešćih želučanih upala dolazi u obliku gastritisa. Što ga uzrokuje i kako olakšati nelagode promjenom prehrane saznajte u nastavku.

Što je gastritis?

Gastritis podrazumijeva upalu želučane sluznice. Gastritis se može podijeliti na akutni i kronični. Tegobe kod akutnog gastritisa nastaju naglo i traju kratko. S druge strane, kad tegobe traju mjesecima i godinama, tada govorimo o kroničnom gastritisu.

Smatra se da je zbog modernog načina života zavladala svojevrsna “epidemija” gastritisa. Neuravnotežena prehrana, pušenje, prekomjerna konzumacija kofeina i alkohola, stres – eksplozivna je to kombinacija “okidača” za mnoge zdravstvene tegobe, pa tako i one probavne.

Među oboljelima su jednako zastupljene sve dobne skupine, od srednjoškolaca pa do starije populacije, a ključan faktor je upravo stres. Uz stres se najčešće vezuju i nepravilne prehrambene navike. Osobe starije dobi imaju povišen rizik za razvoj gastritisa zato što se sluznica želuca s godinama prirodno stanjuje te zbog toga što je veća vjerojatnost da starije osobe imaju infekciju H. pylori ili neki autoimuni poremećaj nego mlađe osobe. Težak fizički stres, primjerice uslijed nekog kirurškog zahvata, ozljede ili ozbiljne infekcije, također može izazvati razvoj akutnog gastritisa.

Simptomi gastritisa

Simptomi gastritisa se javljaju postepeno, a mogu trajati i nekoliko godina. Većina pacijenata potraži pomoć tek kada simptomi postanu izražajni.  Najčešći simptomi su:

Simptomi se u početku nerijetko zanemaruju, a oboljeli pribjegavaju konzumaciji lijekova protiv bolova i lijekova za smirenje. S obzirom da i sami lijekovi mogu doprinijeti progresiji bolesti, stvara se začarani krug u kojem pojedinac gubi kontrolu nad bolešću – što dodatno pojačava faktor stresa. Kod oboljelih od kroničnog gastritisa se može razviti perniciozna anemija uslijed nedostatka vitamina B12 koji se stvara i izlučuje u želucu pa je potrebno pratiti njegov status u organizmu tokom bolesti. Ukoliko se liječenju ne pristupi na ispravan način, može doći do nastanka čira (vrijedi) na želucu, a naposljetku i do razvoja raka želuca.

Blagi oblici gastritisa javljaju se kod gotovo svakoga. Bolovi i povraćanje koji su posljedica gastritisa, iznimno su rijetka pojava. Vjerojatnost da ćete dobiti gastritis je veća ako ste strastveni pušač ili pijete. Povremeni napadaji gastritisa ne predstavljaju veliku opasnost. U slučaju da su napadaji učestali, praćeni povraćanjem i velikim bolovima u trbuhu postoji opasnost od erozije želuca.

Uzrok gastritisa

Više je uzroka gastritisa, a najčešći su:

  • infekcija bakterijom Helicobacter pylori ( pylori)
  • lijekovi – nesteroidni antireumatici (NSAR) (tu spadaju acetil-salicilna kiselina, diklofenak, ibuprofen, ketoprofen)
  • konzumacija alkohola
  • teške sustavne bolesti.

Gastritis može biti uzrokovan infektivnim čimbenicima: bakterijama, virusima, pa čak i gljivicama i parazitima. Nastanku gastritisa također pridonose autoimuni poremećaji i alergijske reakcije u probavnom sustavu. Najčešći oblik gastritisa je onaj uzrokovan infekcijom bakterijom Helicobacter pylori. Infekcija se može dogoditi već u ranoj mladosti. Neliječena infekcija traje cijeli život, a bolesnik često nema izražene tegobe. Infekcija H. pylori može se dokazati pretragom stolice te izdisajnim testom (analizom sastava izdahnutog zraka). Infekciju bakterijom H. pylori svakako treba liječiti jer dugotrajna infekcija može izazvati oštećenja sluznice koja mogu dovesti do raka želuca.

Faktori koji utječu na pojavu gastritisa

Faktori rizika su uzimanje nesteroidnih antiupalnih lijekova (NSAID) (npr. acetilsalicilna kiselina), uzimanje veće količine alkoholnih pića ili jaki fiziološki stres kao što je velika operacija, ozljeda itd. Kronični gastritis može biti uzrokovan dugotrajnom iritacijom zbog upotrebe nesteroidnih antiupalnih lijekova, infekcije s bakterijom Helicobacter pylori, pernicioznom anemijom, autoimunim poremećajem, degeneracijom stjenke želuca zbog starosti ili dugotrajnom iritacijom sluznice zbog povrata žuči u želudac. Postoji snažna povezanost između bakterije H. pylori i nekih bolesti probavnog sustava (ulkus, gastritis).

Koju hranu jesti za ublažavanje simptoma gastritisa?

  • Nemasne juhe od pasiranog povrća (ukuhati sitnu tjesteninu, rižu, krupicu), juha od teletine i peradi, riblja juha.
  • Nemasno mlado meso pirjano u vlastitom soku, kuhano, pečeno u foliji ili vrećici (teletina, junetina, kunić, bijelo meso peradi)
  • Bijela riba, kuhana ili pečena u foliji, prije serviranja prelivena maslinovim uljem
  • Tvrdo kuhana jaja
  • Obrano mlijeko 1% m.m., posni svježi sir, jogurt, acidofil, probiotik
  • Bijeli, odstajali kruh, dvopek, tost, tjestenina, riža, kukuruzna i pšenična krupica
  • Kuhano i pasirano povrće (krumpir, špinat, blitva, mrkva, mladi grašak, mlade mahune, cvjetača, brokula, tikvice, oguljena rajčica, korabica, cikla, mladi grah)
  • Maslinovo, suncokretovo i ulje kukuruznih klica
  • Biskvit, puding, krupica i riža na mlijeku
  • Kuhano voće, prirodni voćni sokovi, kašice od voća, banane
  • Blagi biljni čajevi (kamilica), stolisnik, zeleni čaj, sok od svježeg kupusa
  • Limunov sok razblaženi, sol, lovor, peršinov list.

Koju hranu treba izbjegavati?

  • Prženo i pohano meso, dimljeno meso, salame i trajne kobasice, paštete, mesne konzerve
  • Masna riba (skuša, tuna, srdela, šaran, som), riblje konzerve, sušena, marinirana, dimljena i soljena riba, lignje, dagnje, rakovi
  • Punomasno mlijeko, zreli, masni sirevi, dimljeni sir, vrhnje s većim postotkom mliječne masti
  • Paprika, kiseli kupus, krastavci, kelj, patlidžan, koncentrat rajčice, konzervirano povrće, prženi i pečeni krumpir, suhi grah, bob, leća, soja
  • Svinjska i guščja mast, majoneza
  • Pržena i dizana tijesta, palačinke, čokolada, kolači s nadjevom (orasi, mak, lješnjaci, bademi)
  • Neoguljeno, nedozrelo i kiselo voće, grožđe, citrusi, konzervirano voće
  • Crni čajevi, crna kava, pivo, alkoholna žestoka pića, slatki gazirani napici, sokovi na bazi limuna, Cola napitci
  • Crveni luk, češnjak, ocat alkoholni, senf, hren, kečap, mononatrijev glutaminat, začinska paprika, papar.

Primjer jelovnika kod gastritisa

Donosimo vam tipičan jelovnik osobe koja boluje od gastritisa.

  • Doručak: prepečenac s pekmezom od šljiva.
  • Međuobrok: voće.
  • Ručak: pileća prsa koja se mogu poslužiti uz salatu od mrkve.
  • Večera: riža s mrkvom.

Kada se obratiti liječniku?

Pregled liječnika nije nužan kod svake boli u trbuhu, ali je svakako potreban kod bolova u trbuhu koji traju dulje od 2-3 dana ili se pojačavaju. Nadalje, oprez svakako zahtjeva i jača bol u trbuhu koja traje dulje od sat vremena ili povremeni bolovi u trbuhu koji traju više od 24 sata. Nemogućnost uzimanja na usta tekućine i hrane satima, tjelesna temperatura viša od 38,5 ºC, povraćanje krvi ili sadržaja poput taloga kave, pojava stolice crne kao katran ili krvave stolice te naglo mršavljenje bez smanjenog unosa kalorija također zahtjeva pregled i dodatnu dijagnostičku obradu od strane liječnika.

Zaključak

Gastritis je bolest modernoga doba. Naše razumijevanje nastanka gastritisa se od otkrića bakterije Helicobacter pylori tijekom 1980-tih godina do danas uvelike mijenjalo. Bolesti probavnog sustava i bolesti želuca predstavljaju veliki javno zdravstveni problem i imaju veliko epidemiološko značenje. Oni zauzimaju četvrto mjesto među najčešćim uzrocima smrti.

Gotovo je svatko barem jednom doživio epizodu s probavnim problemima ili nadraženosti želuca. Naš je probavni sustav opterećen nezdravom prehranom, nedostaje nam kretanja koje bi stimuliralo njegov rad, a pritom smo i neprestano izloženi stresu, pa nije čudno što je upravo gastritis česta tema razgovora te razlog traženja liječničkog savjeta i pomoći.

Liječenje gastritisa provodi se ovisno o uzroku. Za H. pylori infekciju primjenjuje se kombinacija antibiotika i lijekova koji blokiraju lučenje želučane kiseline. U liječenju je važno riješiti se nezdravih navika poput cigareta i alkohola jer nikotin potiče lučenje želučane kiseline, a alkohol uzrokuje oštećenje želučane sluznice. Ne preporučuje se koristiti nesteroidne antireumatike. Liječenje se znatno može olakšati promjenama u prehrani. Općenite preporuke su: posve izbaciti ili barem ograničiti unos kofeina, savjetuje se izbjegavati masnu hranu (crveno meso, sir, maslac, pržena hrana), jesti više manjih obroka (4-5 puta dnevno) te izbjegavati hranu koja pojačava tegobe.

 

LITERATURA:

https://www.vasezdravlje.com/hrana-i-zdravlje/hrana-kao-lijek-ulkusna-bolest

https://www.krenizdravo.rtl.hr/prehrana/gastritis-prehrana-i-simptomi

https://www.adiva.hr/zdravlje/probava/muci-vas-gastritis-oprez-mozda-je-to-maska-za-ozbiljnije-tegobe/

https://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/25693/Gastritis-upala-zelucane-sluznice.html

https://www.healthline.com/health/gastritis-diet#outlook

https://www.adiva.hr/zdravlje/probava/stariji-i-probava-hranjive-tvari-pomazu-da-losa-probava-postane-dobra/