Kutak za zdravstvene djelatnike

Ivana Polović

mag. nutr.

05.05.2020

Prehrana kod reumatoidnog artritisa

Jedna od najčešćih bolesti mišićno-koštanog i vezivnog tkiva je reumatoidni artritis. Što ga uzrokuje i kako olakšati nelagode promjenom prehrane saznajte u nastavku.

Što je reumatoidni artritis?

Reumatoidni artritis (RA) je kronična sistemska autoimuna upalna bolest vezivnog tkiva koja se primarno manifestira bolju, ukočenošću i oteklinama zglobova, a može imati i sistemska očitovanja. Karakterizira ga simetrični poliartritis najčešće malih zglobova šaka i stopala. Bez liječenja, perzistentna upala dovodi do oštećenja zglobne hrskavice i deformiteta te uzrokuje trajnu invalidnost.

Proces započinje u sinoviji, membrani koja omotava zglob, tvoreći zaštitnu vrećicu. Ova je vrećica ispunjena tekućinom za podmazivanje zgloba koju nazivamo sinovijalnom tekućinom. Osim zaštite zglobova, ova tekućina snabdijeva hranjivim tvarima i kisikom hrskavicu, glatko tkivo koje oblaže krajeve kostiju. Hrskavica je građena prvenstveno od kolagena, strukturnog proteina tijela, koji tvori mrežu vlakana i time podupire zglobove. Kod reumatoidnog artritisa stalni upalni proces koji zahvaća sinoviju postupno razara kolagen, čime se prostor u zglobu smanjuje i konačno razara samu kost. Kod progresivnog reumatoidnog artritisa razaranje hrskavice se ubrzava kada se tekućina i upalne stanice nagomilavaju u sinoviji, tvoreći panus, izraslinu koja se sastoji od zadebljanog sinovijalnog tkiva. Panus proizvodi više enzima koji razaraju obližnju hrskavicu, pogoršavajući status zahvaćenog područja i privlačeći više upalnih stanica, čime se upalni proces stalno ponavlja. Ovaj proces ne samo da zahvaća hrskavicu i kosti, već oštećuje i organe u drugim dijelovima tijela.

Uzroci reumatoidnog artritisa

Stvarni uzroci nisu poznati. Prema najprihvatljivijoj teoriji “okidač” reumatoidnog artritisa je kombinacija nekoliko čimbenika, među kojima su abnormalni autoimuni odgovor, genetska predispozicija te virusna ili bakterijska infekcija. RA je najčešća upalna reumatska bolest koja se pojavljuje u oko 1-2 % odrasle populacije Europe i SAD-a. Žene obolijevaju 2-3 puta češće, s time da se razlika među spolovima nakon germinativne dobi gubi. Brojna su istraživanja pokazala utjecaj genetske predispozicije na nastanak bolesti. Najčešće obolijevaju osobe životne dobi između 35 i 55 godina. Prosječna životna dob muškaraca s teškim RA smanjena je za 7, a žena za 4 godine. Najčešći uzorci smrti su vaskularni incidenti zbog ateroskleroze, zloćudne bolesti i infekcije.

Simptomi reumatoidnog artritisa

Tijek bolesti je izrazito varijabilan. Karakterističan simptom reumatoidnog artritisa je jutarnja ukočenost koja traje najmanje pola sata. Bolest počinje prodromalnim simptomima u obliku slabosti, malaksalosti, smanjenog apetita, bolnim zglobovima s osjećajem ukočenosti.

Poliartritis počinje postupno i prvo zahvaća metakarpofalangealne i proksimalne interfalangealne zglobove. Zglobovi su zahvaćeni simetrično, bolni su, osjetljivi, otečeni i karakterističnog vretenastog oblika. Bol je često simetrična, ali može biti žešća na jednoj strani, ovisno o tome koja se ruka češće koristi. Bolest je dugotrajna s izmjenjivanjem perioda remisije i egzacerbacije simptoma. Danas razlikujemo dva glavna oblika RA; rani kod kojeg simptomi traju manje od godinu dana te je tada odgovarajućim liječenjem moguće zaustaviti bolest. I drugi oblik; etablirani reumatoidni artritis gdje postoje znakovi oštećenja zglobova. Reumatoidni artritis uzrokuje anemiju i zahvaća živce. Oboljeli su u opasnosti od skleritisa, upale krvnih žila oka koja može uzrokovati oštećenja rožnice.

Liječenje reumatoidnog artritisa

Reumatoidni artritis liječi se lijekovima i promjenom načina života. Za uklanjanje boli i usporenje progresije oboljenja koriste se mnogi preparati, ali još ne postoji odgovarajući program liječenja. Cilj većine terapija lijekovima je dugoročno smanjenje upalnog procesa, sprečavanje oštećenja kostiju i ligamenata zglobova, očuvanje pokretljivosti, što veća ekonomičnost liječenja i odsustvo popratnih pojava. U početku se obično primjenjuju nesteroidni antiinflamatorni lijekovi (NSAIL) koji smanjivanjem upale ublažavaju bolove.

Prehrana kod reumatoidnog artritisa

Načela prehrane u reumatoidnom artritisu temelje se na zdravoj i redovitoj prehrani. To podrazumijeva prehranu temeljenu na voću, povrću i žitaricama od cjelovitog zrna, većem unosu ribe, a manjem unosu mesa te zamjeni masnoća životinjskog podrijetla biljnim masnoćama. Takav način prehrane pomoći će održavanju idealne tjelesne mase i poboljšanju općeg zdravstvenog stanja. Nije dokazano da određena vrsta hrane može poboljšati ili pogoršati bolove u zglobovima i kroničnu upalu, odnosno utjecati na ishod bolesti, međutim, analizom mediteranske prehrane utvrđeno je da ona ima povoljan utjecaj na prevenciju ateroskleroze kojoj su ovi bolesnici izrazito skloni.

Mediteranski način prehrane baziran na maslinovom ulju, plavoj ribi, gorkom povrću i čaši crnog vina uz obrok, dok je uporaba mesa, mlijeka, sira i složenih ugljikohidrata umjerena. Zanimljivo je da su istraživanja o utjecaju mediteranske prehrane na reumatoidni artritis najviše provođena u sjevernoeuropskim zemljama kao što su Švedska i Škotska. Tamo su organizirani satovi kuhanja za oboljele, a takva prehrana dovela je do smanjenja bolova i zakočenosti zglobova. Maslinovo ulje sadržava oleinsku kiselinu koja djeluje i na sniženje kolesterola što je dodatna dobrobit s obzirom na to da bolesnici s RA imaju ubrzanu aterosklerozu, veći kardiovaskularni rizik i češće kardiovaskularne bolesti. Konzumiranje maslinova ulja dovodi do sniženja CRP-a. Maslinovo ulje sadrži i biofenole, a gorka komponenta oleokantal, svojim učinkom na bol i upalu, uspoređuje se s ibuprofenom odnosno njegovim djelovanjem na enzime ciklooksigenaze koji posreduju upalu.

Istraživanja na bolesnicima pokazala su da PUFA (linolenska i omega-3 masne kiseline) povoljno utječu na bolnost, ukočenost i osjetljivost zglobova. Vegetarijanska i mediteranska prehrana povoljno utječu na gubitak tjelesne mase i bol.

Neki bolesnici odlično reagiraju na dijetu bez glutena nakon koje slijedi vegetarijanska prehrana, no to zahtijeva dugoročan angažman bolesnika i promjenu životnih navika. Korisna je i dijeta bez alergena, a najčešći alergeni koji se eliminiraju u prehrani su mliječno proizvodi, soja, orašasti plodovi, jaja, bijelo brašno, neke ribe i školjke zbog visokog sadržaja histamina te sezam i kvasci. Preporučuje se uzimati više voća, povrća, integralnih žitarica, ribe i masnoća biljnog podrijetla. Oboljelima od artritisa preporučuje se boravak na svježem zraku i suncu, s obzirom na to da se tako ubrzava sinteza vitamina D koji je nužan za pravilnu funkciju i sintezu kalcija u organizmu. Nove spoznaje govore da vitamin D3 nije potreban samo u prevenciji osteoporoze (koja u RA može biti pridružena ili izazvana glukokortikoidima), već ima i imunomodulatorni učinak. Trenutne preporučene doze vitamina D3 su 1000-2000 IU, dok se uobičajenom prehranom uzima svega oko 200 IU vitamina D3.

Istraživanje ukazuje da svakodnevni unos ulja iz jetre bakalara, koje obiluje vitaminom D i omega-3-masnim kiselinama i za koje je poznato da ima protuupalna svojstva, može biti od koristi osobama koje boluju od reumatoidnog artritisa. U istraživanju je sudjelovalo 60 pacijenata koji su tijekom 12 tjedana svaki dan dobivali ili ulje iz jetre bakalara ili placebo. Rezultati su pokazali da su ispitanici unosom samo 10 g ulja iz jetre bakalara dnevno smanjili upotrebu lijekova za 30%. Dodatna je prednost što, za razliku od lijekova, nije bilo negativnih nuspojava.

Nedavna istraživanja na životinjama pokazala su da visok unos soli može utjecati na povećanje aktivnosti stanica koje sudjeluju u autoimunom odgovoru povezanim s reumatoidnim artritisom. Stoga su švedski znanstvenici odlučili istražiti utjecaj unosa soli na razvoj reumatoidnog artritisa kod ljudi.

Za potrebe istraživanja koristili su podatke prikupljene u velikom švedskom javnozdravstvenom programu te su analizirali prehrambene navike 386 ispitanika u prosjeku 7,7 godina prije nego su im nastupili simptomi reumatoidnog artritisa. Iz iste baze podataka izdvojili su i kontrolnu skupinu od 1 886 ispitanika. Osim podataka o prehrambenim navikama, dostupni su im bili i drugi podaci o načinu života, kao i rezultati analiza uzoraka krvi.

Istraživači u početku nisu primijetili povezanost unosa soli i razvoja reumatoidnog artritisa. Međutim, kada su analizirali kombinirani utjecaj pušenja i visokog unosa soli, primijetili su da je rizik od razvoja ove autoimune bolesti bio dvostruko veći. Konkretno, zapazili su da je 54% slučajeva reumatoidnog artritisa kod pušača povezano s visokim unosom soli. S druge strane, uporaba duhanskih proizvoda s niskim udjelom soli nije pokazala utjecaj na povećanje rizika od navedene bolesti.

Svaka hrana posjeduje određena farmakološka svojstva, što u prijevodu znači da pojedine namirnice mogu poboljšati ili pogoršati tijek određenih bolesti ili zdravstvenih stanja. Iz tog je razloga nužno u svakodnevnoj prehrani pravilno odabrati namirnice, u čemu će vam pomoći sljedeći popis namirnica koje se preporučuju, odnosno onih koje treba izbjegavati.

Namirnice koje se preporučuju:

Namirnice koje treba izbjegavati:

Primjer jelovnika kod reumatoidnog artritisa

Donosimo vam tipičan jelovnik osobe koja boluje od reumatoidnog artritisa:

  • Doručak: mlijeko s najmanjim sadržajem mliječne masti, žlica meda, zobene pahuljice i čaša prirodnog voćnog soka.
  • Međuobrok: voće ili fermentirani mliječni proizvod.
  • Ručak: riža s rajčicama, salata od radiča, ječmeni kruh, breskve iz kompota.
  • Večera: tuna, kuhana blitva na salatu, raženi kruh, čaša crnog vina.

 

Zaključak

Reumatoidni artritis je teška, kronična, upalna bolest vezivnog tkiva koje se najviše očituje na zglobovima. U ovom poremećaju imunološki sustav napada hrskavično tkivo, kosti i, ponekad, unutarnje organe. Od zglobova su najčešće zahvaćeni mali zglobovi šake, zglavci, ramena, koljena i gležnjevi. Uz odgovarajuće zdravstvene mjere i izmjene životnog stila, oboljeli mogu imati dug i kvalitetan život. Liječenje je sve učinkovitije u smislu usporenja ovog oboljenja koje uzrokuje invalidnost, a ponekad se agresivnim protuupalnim sredstvima može spriječiti početno oštećenje. Stoga je važno da se kod prve pojave simptoma bolesnik odmah obrati liječniku. Opće preporuke su: redovita tjelovježba, kontrola težine, zdrava prehrana, primjena toplih i hladnih terapijskih postupaka (ovisno o fazi bolesti), tehnike opuštanja i uzimanje preporučenih lijekova.

LITERATURA

Štimac D., Krznarić Ž., Vranešić Bender D., Obrovac Glišić M.: Dijetoterapija i klinička prehrana. Medicinska naklada, Zagreb 2014.

https://vitamini.hr/znanost-industrija/znanost/ulje-iz-jetre-bakalara-i-reumatoidni-artritis-4259

https://www.vasezdravlje.com/bolesti-i-stanja/razarajuci-pohod-reumatoidnog-artritisa

https://www.plivazdravlje.hr/bolest-clanak/bolest/54/Reumatoidni-artritis.html

https://www.plivazdravlje.hr/centar/prehrana/26/uvod/Reumatoidni-artritis.html

https://vitamini.hr/znanost-industrija/znanost/visok-unos-soli-pusenje-i-reumatoidni-artritis-11534/