24.03.2020
Osteoartritis je degenerativna bolest zglobova koja u prvom redu pogađa osobe starije životne dobi, ali osim kronološke dobi, važnu ulogu u njenom nastanku imaju još mnogi faktori. Kako možemo utjecati na tijek bolesti, piše Tena Tarade, mag. pharm.
Bol u zglobovima jedan je od najčešćih razloga posjetu ordinaciji liječnika obiteljske medicine. Svatko od nas barem je jednom u životu osjetio bolove u zglobovima. Osim nelagode koju takvi bolovi donose, važno je naglasiti kako su upravo oni vrlo često razlog poslovnoj nesposobnosti među radno aktivnim stanovništvom. Produljenjem životnog vijeka čovjeka sve je veći udio populacije koji pati od takvih problema. Osim što bitno smanjuju kvalitetu života, dugotrajni bolovi nerijetko dovode do ograničene pokretljivosti zglobova, a mogu uzrokovati i depresiju kod pojedinca. Stoga ih je izuzetno važno na vrijeme početi liječiti.
Bol, akutna ili kronična, može potjecati iz samog zgloba ili iz okolnih tkiva. Također, može nas boljeti samo jedan zglob pa u tom slučaju govorimo o monoartikularnoj boli, odnosno može više zglobova biti bolno istovremeno pa tada govorimo o poliartikularnoj zglobnoj boli. Zglobovi mogu biti samo bolni (artalgija), a mogu istovremeno biti i upaljeni (artritis). Upalu ćemo prepoznati po crvenilu, oteklini i toplini zahvaćenog zgloba.
Generalno gledajući, najčešći uzrok boli u zglobu je ozljeda. Neki od ostalih netraumatskih uzroka zglobne boli mogu biti osteoartritis, reumatoidni artritis, psorijatični artritis, giht i pseudogiht, fibromijalgija, burzitis (upala sluznih vreća koje smanjuju trenje), tendinitis (upala tetiva) i tenosinovitis (upala tetiva i njihovih ovojnica), sistemski lupus eritematodes, akutna reumatska vrućica, artritis kod Lajmske bolesti, virusne infekcije i tumori.
Kako bismo bolje mogli razumjeti ovu problematiku, bitno je znati razlikovati osnovne pojmove poput artritisa, artroze i reume.
Artritis je pojam koji doslovno označava upalu zgloba. To je krovni izraz pod kojim je obuhvaćen cijeli niz različitih poremećaja.
Artroza ili osteoartritis (osteoartroza) je najčešća zglobna bolest i glavni uzrok kronične koštano-mišićne boli i fizičke onesposobljenosti u starijoj populaciji. Riječ je o kroničnoj, progresivnoj degenerativnoj bolesti zglobova uzrokovanoj propadanjem zglobne hrskavice.
Reuma je pojam koji se često koristi u kolokvijalnom govoru. Tumačimo ga kao poteškoće sa zglobovima, kostima i mišićima te se cijeli niz upalnih i degenerativnih (neupalnih) poremećaja može svesti pod taj pojam. Općenito govoreći, u populaciji su znatno češće degenerativne bolesti od upalnih reumatskih bolesti koje smatramo rijetkim bolestima. U skupinu upalnih reumatskih bolesti ubrajamo reumatoidni artritis. Riječ je o teškoj, kroničnoj upalnoj bolesti vezivnog tkiva koja se najviše očituje na zglobovima. To je autoimuna bolest u kojoj naš imunološki sustav napada hrskavično tkivo, kosti, a ponekad čak i unutarnje organe. Najčešće zahvaća male zglobove šake, ramena, koljena i gležnjeve, a češće se javlja u žena.
Upalne (artritis) i degenerativne bolesti (artroza) često se manifestiraju istim simptomom – a to je bol u zglobovima, no ona se u navedenim bolestima razlikuje.
U upalnim reumatskim bolestima bol se tipično javlja dok mirujemo, dakle najintenzivnija je noću i ujutro, a popušta razgibavanjem i fizičkom aktivnošću. Oteklina koju nalazimo kod upalnih bolesti posljedica je prekomjernog stvaranja zglobne tekućine i zadebljanja zglobne ovojnice. U artritisima je koža iznad zahvaćenog zgloba crvena i topla na dodir.
U degenerativnim bolestima bol se obično javlja za vrijeme opterećenja ili neposredno nakon istoga, a popušta u mirovanju. S obzirom na to, možemo zaključiti da će bolovi biti jači i da će se češće javljati na kraju dana, u večernjim satima. Također, bolovi se znaju pogoršavati zbog vlage i hladnoće. Kako bolest napreduje, oboljelima se postaje sve teže razgibati nakon mirovanja, a bol se može javljati i u mirovanju. Osim bolova, često se javljaju i otekline koje su posljedica dominantno koštane pregradnje zglobova. Nema promjene boje i temperature koža iznad zahvaćenog zgloba.
Obje vrste bolesti dovode do oštećenja funkcije zgloba, a napredovanjem bolesti može doći i do gubitka funkcije.
Osteoartritis najčešće zahvaća zglobove prstiju šaka, koljena, kukove, zglobove kralježnice i korijenski zglob palca šake.
Liječenje osteoartritisa je kompleksno i zahtijeva nekoliko različitih pristupa. Najbolji se rezultati postižu kada se kombinira farmakološko liječenje s fizikalnom terapijom i medicinskim vježbama te edukacijom pacijenta. Najvažniji je aspekt liječenja potaknuti pacijenta na promjenu životnog stila, odnosno naučiti osobu kako si pomoći u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Izuzetno je važno postići optimalnu tjelesnu težinu kako zglobovi ne bi bili pod prevelikim opterećenjem.
Ako se bol ne može drugačije kontrolirati, liječnik u terapiju uvodi analgetike i nesteroidne protuupalne lijekove. Osim toga, korisnim se pokazalo i korištenje lokalnih preparata (krema, masti i gelova) za smanjenje boli koji se kroz propisano vrijeme nježno utrljavaju u bolni zglob dva do tri puta dnevno. Isto tako, liječnik može propisati i različita ortopedska pomagala.
U krajnjem slučaju, kada se bol više ne može kontrolirati navedenim metodama, odnosno kada dođe do funkcionalne onesposobljenosti, liječnici se odlučuju za kirurško liječenje.
Na našem tržištu postoje i prirodni pripravci koji mogu blagotvorno djelovati kod pacijenata s osteoartritisom i bolnim zglobovima. Radi se o preparatima poput glukozamin sulfata, hijaluronske kiseline, kondroitin sulfata, kolagena, omega-3 masnih kiseline te preparata na bazi kurkume. Premda te pripravke ne pronalazimo u smjernicama za liječenje osteoartritisa
različitih stručnih društava zbog nedostatka statistički važnih dokaza, u svakodnevnoj praksi kod određenih pacijenata možemo opaziti njihov pozitivan učinak. Navedene preparate potrebno je uzimati kontinuirano nekoliko mjeseci kako bi se opazio eventualni pozitivan učinak. U slučaju izostanka učinka liječenje je potrebno prekinuti.
Također, na tijek bolesti može se utjecati i moduliranjem prehrane, odnosno mijenjanjem prehrambenih navika.
Kao što je ranije navedeno, na tržištu su dostupni različiti preparati, koje većinom svrstavamo u skupinu dodataka prehrani, čiji sastojci mogu doprinijeti očuvanju zdravlja hrskavice i zglobova.
Sada ćemo se pobliže dotaknuti nekih od nabrojanih sastojaka. Glukozamin i kondroitin su dijelovi proteoglikana. Teorijska osnova za njihovu primjenu su normalizacija metabolizma hrskavice, inhibicija njezine degradacije, protuupalni učinak te sinteza proteoglikana, što dovodi do smanjenja bolova i poboljšanja, odnosno održavanja funkcije zgloba. Suplementacija vitaminom D također bi mogla blagotvorno djelovati na tijek bolesti jer se nedostatak vitamina D povezuje s nastankom i progresijom osteoartritisa. Pokazalo se da u nastanku osteoartritisa ulogu imaju i reaktivni kisikovi spojevi pa se čini racionalno primjenjivati antioksidanse kako bismo usporili progresiju bolesti. U tom smislu koriste se vitamini A, E i C, cink, selen te biljni ekstrakti (avokado, boswellia). Neke studije potvrđuju i da primjena omega-3 masnih kiselina u osteoartritisu može znatno ublažiti tegobe i dovesti do oporavka hrskavice.
Pravilnom i uravnoteženom prehranom može se utjecati na tijek bolesti i usporiti progresija osteoartritisa. Preporučuje se koristiti mnogo sirovog voća i povrća, biljnih čajeva i vode. Osim navedenog, u hranu koja može ublažiti osteoartritis ubrajamo plavu ribu, maslinovo ulje, soju, zob, ječam, lanene i bućine sjemenke. Važno je izbjegavati crveno meso, zasićene masnoće, slatkiše, špinat, rajčice, patlidžan, papar, kukuruz, heljdu, pšenicu, brusnice i šljive jer oni mogu pogoršati bolest.
Vrlo važan segment u liječenju osteoartritisa je redovito provođenje medicinskih vježbi. Ovisno o zahvaćanom zglobu, preporučuje se jačati mišiće trupa, kao i mišiće zdjeličnog i ramenog obruča. Vježbe se u prvom redu provode na suhom, a izvode se vježbe istezanja, osnaživanja mišića, vježbe propriocepcije te vježbe koje povećavaju pokretljivost zglobova. Mogu se provoditi i vježbe u vodi, a povoljan utjecaj imaju i plivanje te svakodnevno hodanje.
Osteoartritis je degenerativna bolest zglobova koja u prvom redu pogađa osobe starije životne dobi, ali osim kronološke dobi važnu ulogu u nastanku te bolesti igraju debljina, hormonalni faktori, traume, životni stil, tjelesna neaktivnost i opetovane radnje koje opterećuju pojedini zglob. Pravovremenim mijenjanjem čimbenika na koje možemo utjecati te provođenjem farmakoloških i nefarmakoloških mjera možemo uvelike utjecati na tijek bolesti i usporiti, odnosno odgoditi fizičku onesposobljenost.