Prehrana kod reumatoidnog artritisa 

Uz smanjenje tjelesnog napora, izmjene u prehrani su ključ u liječenju artritisa. Saznajte na koje sve načine možete izmjeniti prehranu i bolje se osjećati.

Reumatoidni artritis (RA) je najčešća autoimuna, ali i najzloćudnija reumatska bolest upalnog karaktera. Javlja se između 20. i 45. godine života, no može se javiti u svakoj životnoj dobi. Češća je u žena, ali mogu oboljeti i stariji i djeca. To je teška, progresivna i kronična bolest cijelog organizma, a najizraženija je na zglobovima. RA je bolest koju obilježavaju faze poboljšanja ili pogoršanja tijekom čitavog života. Uzrok bolesti je neprimjerena aktivnost imunološkog sustava: tijelo stvara protutijela usmjerena protiv vlastitih bjelančevina. Uzrok bolesti je nerazjašnjen, no smatra se da naslijeđe ima stanovitu ulogu u pojavi bolesti. Žene obolijevaju 3 do 5% češće nego muškarci. Pojavu bolesti mogu izazvati emocionalni stresovi, koji djeluju na njezin tijek, kao i vanjski faktori: hladnoća, vlaga, fizički napori, psihičke traume i nepovoljni socijalni uvjeti života, bez međusobnoga uzročnog značenja. Bolest nije prenosiva.

Koji su znaci reumatoidnog artritisa?

Reumatoidni artritis u 80% slučajeva počinje postupno i neprimjetno. Vrlo rijetko počinje subakutno, pa i akutno s povišenom temperaturom. Bolesnik je umoran, gubi na tjelesnoj masi, pojačano se znoji, a takav stadij bolesti može trajati duže vrijeme. Najraniji simptom je jutarnja zakočenost prilikom pomicanja prstiju na rukama. Potom se javljaju otekline malih zglobova šaka. U početku jutarnja zakočenost zglobova traje nekoliko minuta sve dok se ruke ne razgibaju, a svakim danom traje sve duže – i po nekoliko sati. Bolešću mogu biti zahvaćeni i zglobovi grkljana zbog čega se javlja promuklost, a zbog afekcije slušnih koščica slabi sluh. Zahvaćeni zglobovi gornje i donje čeljusti otežavaju žvakanje hrane, a mogu biti zahvaćeni i zglobovi kralježnice. 

Ne česta, ali vrlo karakteristična pojava za RA su potkožni čvorići koji nastaju u 10 do 20% bolesnika. Nalazimo ih obično u težim slučajevima. Lokalizirani su u okolini zahvaćenih zglobova na mjestima koja su zahvaćena pritisku izvana. Napredovanjem bolesti, razorena hrskavica i kost ispod hrskavice uzrokuju da zglob postupno izgubi funkciju, pokretljivost i da se na njemu stvore deformiteti. Na koži ponekad nastaju rane zbog nedovoljne ishrane kože zbog upale žila koje je prokrvljuju. 

U daljnjem tijeku bolesti otiču drugi zglobovi i to obično centripetalno od prstiju prema ramenima i od prstiju stopala prema kukovima. Karakteristično je da su zglobovi zahvaćeni simetrično i to isti zglobovi na rukama i nogama. Tijekom napretka bolesti zahvaćen je sve veći broj zglobova, bolovi su sve jači (i u mirovanju), otekline su stalne, a gibljivost zglobova sve više ograničena uz nastajanje deformacija na prstima ruku i nogu.

Liječenje reumatoidnog artritisa

Budući da je rumatoidni artritis upalna bolest progresivnog tijeka, bolesniku treba ukazati na smanjenje tjelesnog napora i naprezanja, na potreban noćni odmor i barem dvosatni dnevni odmor, čuvanje od psihičkih stresova te na važnost prehrane. Uz to, potrebna je fizikalna terapija i redovito uzimanje lijekova. Lijekove kojima ublažujemo bol i smirujemo upalni proces nazivamo nesteroidnim antireumaticima. To je tzv. simptomatska terapija u kojoj se primjenjuju lijekovi skupine koja se označava engleskom kraticom DMARD’s – metrotreksat, antimalarici, sulfasalazin, leflunomid, a osnovni je lijek metotreksat. Izostane li učinak temeljnih lijekova, a bolest i dalje napreduje, koriste se biološki lijekovi usmjereni na stanice imunološkog sustava čimbenika upalnog procesa.

Prehrana kod reumatoidnog artritisa

Dosad su stručnjaci i laici savjetovali razne modele dijete za oboljele od reumatoidnog artritisa, ali su rezultati bili kratkotrajni ili kontraverzni. Postoje brojni navodi o tome kako specifična prehrana ili pojedine namirnice pomažu u liječenju reumatoidnog artritisa, ali znanstvena istraživanja još uvijek ne nude konačan odgovor. Teško je napraviti univerzalnu dijetu za oboljele. Naime, nekim bolesnicima pojedine namirnice odgovaraju, dok ih drugi ne podnose.

Plava riba

Poznato je da losos, skuša, tuna i srdela obiluju omega-3 masnim kiselinama koje izravno djeluju na obrambeni sustav. Također, masti morskog podrijetla sprječavaju proizvodnju leukotriena B4 – upalne tvari koja je odgovorna za simptome artritisa. Navedenu činjenicu potvrđuju znanstvenici u istraživanju provedenom na 60 pacijenata koji su tijekom 12 tjedana svaki dan dobivali ulje iz jetre bakalara ili placebo. Rezultati su pokazali da su ispitanici unosom samo 10 g/dan ulja iz jetre bakalara smanjili upotrebu lijekova za 30%. Dodatna je prednost to što, za razliku od lijekova, nije bilo negativnih nuspojava.

Osim navedenoga, konzumacija ribe osigurava unos kalcija, magnezija, fosfora, fluora, joda, i bjelančevina – tvari koje imaju važnu ulogu u izgradnji koštane mase.

Svakodnevni unos ulja iz jetre bakalara, koje obiluje vitaminom D i omega 3 masnim kiselinama može biti od koristi osobama koje boluju od reumatoidnog artritisa“, ukazuje dr. Leslie G. Cleland iz bolnice Royal Adelaide u Australiji, glavna autorica studije.

Povrće i voće

Svakodnevni unos svježeg povrća i voća sprječava nastajanje upalnih tvari. Toplo, lagano kuhano povrće poput artičoke, kelja, brokule, korabe, celera, komorača, poriluka, blitve, repe, šparoga, mahuna i graha pozitivno utječu na oslabljeni imunološki sustav. Masline, luk i češnjak ublažavaju upalu.

Konzumacija povrća (2-3 serviranja dnevno) smanjuje rizik nastanka reumatoidnog artritisa za 60%, u odnosu na smanjeni unos povrća (manje od jednog serviranja dnevno), potvrđuju znanstvenici s Harvardskog sveučilišta.

Bobičasto voće (borovnice, maline i jagode)

Bobičasto voće je popularno diljem svijeta i to s punim pravom. Bogat je izvor fitonutrijenata, posebice antocijana i elagitanina koji djeluju protuupalno. Sadrži maksimalnu količinu hranjivih tvari ako se konzumira svježe, a ne u sklopu nekog recepta koji zahtjeva pečenje. Odlično je ako se uzima kao međuobrok ili kao dodatak voćnoj salati.

Sjemenke

Bućine, lanene i sjemenke sezama predstavljaju koncentriratni izvor „dobrih masnoća“ kao što su: omega-3 masne kiseline, alfa linolenska kiselina te jednostruko nezasićene masti npr. oleinska kiselina. Dobar su izvor mangana, cinka, bakra, magnezija i vitamina E, potrebnih za zdravlje kostiju i zglobova. Ta činjenica je važna, budući da su istraživanja dokazala deficit cinka, magnezija, bakra, kalija te vitamina B6 u oboljelih od reumatoidnog artritisa.

Prijedlog nekoliko načina za posluživanje sjemenki:

• Pomiješajte sjemenke s voćem i žitaricama za doručak
• Dodajte žlicu sjemenki zelenoj salati
• Pospite sjemenke po kuhanom povrću

Masline, maslinovo ulje

Svakodnevnim unosom maslinovog ulja može se unijeti 25 mg fenolnih tvari, što je dovoljna količina za zaštitni učinak na zdravlje, osobito na zdravlje srca. Oleuropein je komponenta iz fenolne skupine izolirana iz lišća i ploda masline. To je, prije svega, snažan antioksidans, koji ima izraženo antimikrobno djelovanje te antivirusni učinak. Snižava šećer u krvi, povišeni krvni tlak te djeluje protuupalno i antireumatski. Osim toga, u maslinovom ulju dokazana je i prisutnost fenola oleokantala koji čini oko 10% ukupnih fenolnih sastojaka. Prema istraživanju znanstvenika objavljenome 2006. godine u časopisu European Journal of Lipid Science and Technology, oleokantal u ljudskom organizmu djeluje protuupalno, vrlo slično djelovanju ibuprofena.

Važno je svakodnevno uzimati ekstra djevičansko maslinovo ulje jer time osiguravamo stalan dotok djelotvornih protuupalnih tvari.

Kava bez kofeina

Kava bez kofeina može povećati rizik od razvitka reumatoidnog artritisa. Istraživanje pod nazivom Iowa Women’s Health Study u koje je uključeno 31000 žena, u dobi od 55 do 69 godina, provedeno je u razdoblju između 1986. i 1997. godine. Uspoređeni su slučajevi 158 žena kod kojih se razvio reumatodini artritis i onih kod kojih se bolest nije pojavila.

Žene koje su pile četiri ili više šalica kave bez kofeina dnevno imale su više nego dvostruko veću šansu za razvoj reumatoidnog artritisa. Istovremeno nije ustanovljena nikakva veza između konzumiranja kave s kofeinom i razvoja reumatoidnog artritisa.

Zeleni čaj

Polifenoli zelenog čaja imaju izražen antioksidativni učinak, o čemu danas svjedoče rezultati brojnih istraživanja. Zeleni čaj također može utjecati na povećanje aktivnosti enzima koji sprječavaju oksidacijske procese u organizmu. Navedenu činjenicu potvrđuje istraživanje objavljeno u Journal of Nutrition 2008. godine, u kojem dr. Hong na pokusnim životinjama dokazao protuupalno djelovanje polifenola iz zelenog čaja. Zeleni čaj osim moćnih antioksidansa (polifenola) sadržava i manje količine vitamina. Koncentracija vitamina C u zelenom čaju deset je puta veća nego u crnom čaju. Ostali vitamini u zelenom čaju su: vitamin B2, vitamin D, vitamin K i beta karoten. Sadržava i male količine minerala: selena, magnezija i floura. Preporučuje se 3 šalice zelenog čaja dnevno. Jedna šalica zelenog čaja sadržava 80-110 mg polifenola i 50-100 mg kofeina.

Kurkuma

Paprena, topla i gorko-slatka, s blagim mirisom koji podsjeća na đumbir s kojim je u rodu, kurkuma je poznata kao jedan od sastojaka koji se koriste za izradu curry praha. Kurkuma je izvor fitonutrijenata kurkumina koji ima snažna protuupalna svojstva. U nedavnoj studiji provedenoj s pacijentima oboljelim od reumatoidnog artritisa uočeno je da je kurkumin smanjio trajanje jutarnje ukočenosti, produljio vrijeme hodanja te smanjio oticanje zglobova.

Savjet za uživanje u kurkumi: kurkuma ili curry u prahu odlični su začini za nadopunjavanje okusa leće i cvjetače.

Đumbir

Đumbir sadržava vrlo snažne protuupalne spojeve gingerole. Upravo su gingeroli razlog zbog kojeg je 75% pacijenata s artritisom osjetio smanjenje bolova i/ili oticanje nakon što su jeli đumbir. Đumbir je koncentrirani izvor magnezija, vitamina B6, kalija, mangana i bakra. Možete ga koristiti kao začin uz povrće, piletinu te riblja jela. Topli oblozi od đumbira korisni su za ublažavanje boli kod artritisa i gihta.

Hrana koja može pogoršati reumatoidni artritis

Studija provedena 90-tih godina prošlog stoljeća dokazala je da eliminacijska dijeta tj. izbjegavanje određenih namirnica znatno utječe na smanjenje simptoma bolesti. Znanstvenici su zaključili da kukuruz i pšenica izazivaju simptome artritisa u više polovice ispitanika, slanina, mlijeko i citrusi u 40%, raž, zob, jaja i crveno meso u 30% te rajčica u 20% ispitanika.

Dokazi u korist mediteranske prehrane

Istraživanje objavljeno u časopisu American Journal of Clinical Nutrition dokazuje da osobe koje crveno meso jedu svaki dan imaju dvostruko veći rizik da će oboljeti od reumatoidnog artritisa u odnosu na osobe koje crveno meso jedu dva puta tjedno.

Recepti:

Losos (skuša ili tuna)

(za dvije osobe) 

• 450 g fileta lososa razrezana na dva komada
• 2 žlice limunova soka
• 2 žlice ekstra-djevičanskog maslinovog ulja
• 1 srednji režanj češnjaka (nasjeckan ili potisnut)
• malo morske soli i crnog papra
• malo svježeg ružmarina

Utrljati 2 žlice limunovog soka, sol, papar u filet. Losos peći na tavi 7-10 minuta s obje strane. Ribu prelijte maslinovim uljem, češnjakom i ružmarinom. Metvica, korijandar i đumbir dobro se kombiniraju s okusom lososa te ih možete kombinirati prema želji. Uz losos poslužite zelenu salatu i dobiti ćete lagan obrok.

Parfe od malina i badema

(za dvije osobe)

• 200 g light jogurta
• 1 žlica meda
• 190 g malina
• 10 g narezanih badema
• 5 g naribane tamne čokolade (80% kakao)

Mikserom izmiješati jogurt i med. U zdjelice prebaciti smjesu i staviti sloj malina i narezanih badema. Ako želite, pospite tamnom čokoladom.