Prehrana i dodaci prehrani za kronične bolesti jetre

Jetra je naš najveći unutrašnji organ i najveća žlijezda u tijelu, a često je nazivamo središnjim tjelesnim laboratorijem. U jetri se odvijaju brojne reakcije bitne za metabolizam, probavu i općenito održavanje zdravlja čovjeka.

Kronične bolesti jetre dijelimo na upalne i neupalne te zarazne i nezarazne bolesti. Širom svijeta, približno 2 milijuna ljudi umire godišnje uslijed bolesti jetre, najčešće od ciroze jetre. Iako je prva asocijacija na cirozu jetre prekomjerna konzumacija alkohola, danas u razvijenom svijetu razvoju ciroze snažno doprinosi pojava tzv. nealkoholne masne bolesti jetre (NAFLD). S porastom učestalosti debljine, dijabetesa i metaboličkog sindroma, incidencija nealkoholne masne bolesti jetre poprimila je epidemijske razmjere te je danas najčešći uzrok poremećenih jetrenih parametara. Masna jetra je ujedno i sve češće u podlozi pojave karcinoma jetre (hepatocelularnog karcinoma), a zapanjujuće je i da trenutno predstavlja drugu najčešću indikaciju za liječenje transplantacijom jetre. Osim nealkoholne masne bolesti jetre, velik izazov predstavlja liječenje bolesnika sa virusnim hepatitisima B i C u općoj populaciji. Primjenom novijih, direktnih antivirusnih lijekova postiže se izlječenje u gotovo 99% bolesnika s kroničnim hepatitisom C. Nasuprot tome, kronični hepatitis B može se uspješno kontrolirati širokom paletom dostupnih lijekova, ali ne i izliječiti. Alkoholna bolest jetre još uvijek je vodeći uzrok terminalne bolesti jetre (ciroza jetre i hepatocelularni karcinom), a bitan čimbenik može biti i prekomjerna ili pogrešna primjena lijekova koji oštećuju funkciju jetre. Hepatotoksičnost lijeka uvjetovana je čimbenicima kao što su dob (djeca, osobe starije dobi), spol, stanje uhranjenosti, trudnoća, alkoholizam, pridružene bolesti i uzimanje drugih lijekova.

Uloga prehrane

Bez obzira o kojoj se bolesti jetre radi, način života, prehrana i dodaci prehrani mogu imati značajnu ulogu u prevenciji i kontroli kliničkog tijeka ovih bolesti. Općenito, najprikladniji model prehrane u ovih bolesnika je mediteranska prehrana ili prehrana temeljena na biljnim izvorima (tzv. plant based prehrana). Namirnice koje pozitivno djeluju na rad jetre mogu se podijeliti u dvije kategorije – one koje potiču proces detoksikacije te one bogate antioksidansima koji štite jetru tijekom detoksikacije. Kao namirnice sa blagotvornim djelovanjem na zdravlje jetre najčešće se izdvajaju artičoka, mahunarke, gorko i zeleno povrće i povrće iz skupina krstašica poput kelja, brokule, prokulica. Primjerice, jedan od tradicionalnih pristupa “čišćenju” jetre je redovito ispijanje sokova od povrća poput mrkve, cikle, radića i maslačka. S druge strane, prekomjerna i učestala konzumacija alkohola, debljina, učestala konzumacija velikih količina masne, slatke, prerađene i pržene hrane, lijekovi, pušenje i zagađenje su čimbenici rizika koji opterećuju jetru i mogu se negativno odraziti na zdravlje. Prejedanje je jedan od najčešćih uzroka smanjene funkcije jetre. Neumjerenost u hrani i piću također tjera jetru na “prekovremeni” rad i može pogoršati klinički tijek bolesti.

Iako se nedovoljno često posvećuje pažnja povezanosti sastava crijevne mikrobiote i zdravlja jetre, danas je potpuno jasno da su ta dva entiteta neraskidivo povezana. Crijevna mikrobiota igra važnu ulogu u patogenezi bolesti jetre. Kvalitativne i kvantitativne promjene crijevne mikrobiote vežu se uz pojavu bolesti jetre, poglavito nealkoholne masne bolesti jetre (NAFLD), steatohepatitisa, alkoholne bolesti jetre i ciroze. Čimbenici poput neuravnotežene prehrane i prekomjernog unosa alkohola doprinose pojavi disbioze koja rezultira crijevnim upalnim odgovorom, narušavanjem crijevne barijere i translokacijom mikrobnih produkata. Stoga je iznimno važno prehranu osoba sklonim bolestima jetre obogatiti korisnim bakterijama, vlaknima te fermentiranom hranom i napitcima.

Kada je riječ o napitcima, već je desetljećima poznato povoljno djelovanje ispijanja kave na zaštitu zdravlja žučnog mjehura i jetre. Najnoviji pregled studija objavljen 2021. godine u časopisu BMJ donosi uvjerljive dokaze o preventivnim učincima kave za pojavu kroničnih bolesti jetre. Pozitivne učinke pokazala je konzumacija mljevene, instant pa čak i kave bez kofeina, a zdravstvena korist dostiže vrhunac kada se konzumiraju tri do četiri šalice dnevno.

Ispitanici koji su konzumirali kavu imali su 21% manji rizik za razvoj kronične bolesti jetre, 20% manji rizik od bolesti masne jetre i 49% manji rizik od smrti uzrokovane kroničnom bolešću jetre, za razliku od onih koji nisu redovito konzumirali kavu. Mljevena kava pokazala se najučinkovitijom, a istraživači opaženi učinak pripisuju visokim razinama kahveola i kafestola, snažnih antioksidansa.

Uloga dodataka prehrani

Antioksidansi su nutrijenti koji štite brojne tjelesne stanice od oksidativnog stresa, a posebno su važni upravo za stanice jetre. Stoga se kao dodaci prehrani u suportivnoj skrbi za ove bolesnike često preporučuju antioksidansi poput vitamina E, selena, cinka, vitamina D te odabranih biljnih ekstrakata koji sadrže fitokemikalije s antioksidacijskim i hepatoprotektivnim djelovanjem.

Sikavica ili osljebad (Sylibum marianum) je najpoznatija ljekovita biljka koja se koristi kod bolesti jetre. Temeljna aktivna tvar biljke je silimarin, flavonoid koji se istražuje kao potencijalna pomoć kod svih oblika bolesti jetre. Smatra se da se ova ljekovita biljka koristi u medicinske svrhe u Europi još od prvoga stoljeća. Ljekovita svojstva sikavice spominje i glasoviti Dioskorid kao lijek protiv ugriza zmije. U šesnaestom stoljeću, engleski fitoterapeut Nicholas Culpeper preporučivao je sikavicu kod žutice te kod žučnih kamenaca. Njemački znanstvenik Gottfried Rademacher u 19. stoljeću je dokazao kako ekstrakti ili „tinkture“ iz sikavice pomažu u liječenju bolesnika s bolestima jetre.

Danas je poznat i sastav glavne aktivne komponente sikavice – silimarina, a radi se o složenoj mješavini biljnih spojeva, poglavito flavonolignana, flavonoida i polifenola. Osim što smanjuju oksidacijski stres, ovi spojevi imaju i niz drugih djelovanja koja štite stanice jetre i to one stanice koje još nisu nepovratno oštećene. Silimarin djeluje kao „hvatač“ štetnih slobodnih radikala i ujedno modulira enzime povezane s nastankom staničnih oštećenja koja nazivamo fibrozom i cirozom (spektar uglavnom nepovratnih oštećenja jetrenih stanica).

Ova hepatoprotektivna svojstva silimarina promatrana su u kliničkim studijama provedenim na bolesnicima s alkoholnom i nealkoholnom masnom jetrom, uključujući i bolesnike s cirozom jetre. Zanimljivo je da je u studijama provedenim na dijabetičarima s alkoholnom cirozom jetre silimarin ujedno utjecao i na poboljšanje parametara regulacije šećera u krvi. Silimarin se uspješno istraživao i u bolesnika s oštećenjima jetre izazvanim lijekovima. Prednost sikavice i silimarina je što se dobro podnosi, ima vrlo malu učestalost nuspojava i izvrstan sigurnosni profil. Za najbolje učinke, s primjenom silimarina treba započeti što ranije u bolesnika s masnom jetrom ili kod drugih bolesti jetre, dok još postoji regenerativni potencijal jetre.

Artičoka (Cynara scolymus) preporučuje se i kao cijeli plod u prehrani osoba s bolestima jetre, no posebno je zanimljiv ekstrakt lista artičoke koji nalazimo u dodacima prehrani. Temeljne aktivne komponente u ekstraktu artičoke su fitokemikalije cinarin i silimarin te prebiotik inulin. I laboratorijski eksperimenti i kliničke studije ukazali su na hepatoprotektivna, regenerativna i antioksidacijska svojstva ekstrakta artičoke, a dokazano je i pozitivno djelovanje na razinu masnoća u krvi, te povoljno djelovanje na žuč.

Znanstvene studije su pokazale kako je artičoka u bolesnika s nealkoholnom masnom jetrom dovela do smanjenja upalnih procesa u jetri, smanjenog nakupljanja masti u jetri te poboljšanja funkcije jetre. Osim što primjena ekstrakta artičoke djeluje povoljno na jetru, može zaštititi i zdravlje kardiovaskularnog sustava zbog djelovanja na razinu masnoća u krvi.

Prof.dr.sc. Darija Vranešić Bender / Vitaminoteka

Literatura:

Ben Salem M, Affes H, Ksouda K, Dhouibi R, Sahnoun Z, Hammami S, Zeghal KM. Pharmacological Studies of Artichoke Leaf Extract and Their Health Benefits. Plant Foods Hum Nutr. 2015;70(4):441-53.
Gillessen A, Schmidt HH. Silymarin as Supportive Treatment in Liver Diseases: A Narrative Review. Adv Ther. 2020;37(4):1279-1301.
Kennedy, O.J., Fallowfield, J.A., Poole, R. et al. All coffee types decrease the risk of adverse clinical outcomes in chronic liver disease: a UK Biobank study. BMC Public Health 2021;21, 970.
Soleimani V, Delghandi PS, Moallem SA, Karimi G. Safety and toxicity of silymarin, the major constituent of milk thistle extract: An updated review. Phytother Res. 2019;33(6):1627-1638.