Anemija i manjak željeza u krvi

Anemija, slabokrvnost ili malokrvnost je stanje koje se lako detektira i s obzirom na uzrok liječi. Pravilna, raznolika prehrana bogata željezom značajan je čimbenik u sprječavanju razvoja anemije, a lijekovima i dodacima prehrani pomažemo da se vrijednosti željeza u organizmu što prije normaliziraju.

Anemija (slabokrvnost, malokrvnost) je stanje organizma uzrokovano smanjenim brojem eritrocita i količinom hemoglobina. Nastaje uslijed gubitka krvi, smanjenom proizvodnjom ili prekomjernom razgradnjom krvnih stanica.

Vrste anemije s obzirom na uzrok:

1. Anemija uzrokovana nepravilnom proizvodnjom eritrocita, a najčešće su:

• Sideripenična anemija: Najčešći oblik anemije koji nastaje zbog manjka željeza u organizmu. Nastaje zbog smanjenog unosa, poremećene apsorpcije u probavnom traktu, gubitka krvi ili zbog povećane potrebe za željezom. Najčešći uzrok sideropenične anemije je fiziološko krvarenje u žena s mjesečnicama. Gubitak željeza ne mora biti velik, ali s vremenom dolazi do sideropenije, a zatim i anemije.
• Megaloblastična anemija: Najčešće je posljedica manjka vitamina B12 ili folne kiseline, no može se pojaviti i zbog poremećaja metabolizma tih dvaju vitamina.
• Srpasta anemija: Nasljedni oblik anemije u kojem eritrociti imaju oblik srpa.
• Periciozna anemija: Uzrokovana manjkom vitamina B12.
• Aplastična anemija: Proizvodnja crvenih krvnih stanica u koštanoj srži znatno je smanjena.

2. Anemija uzrokovana razgradnjom eritrocita:

• Hemolitička anemija.

3. Anemija uzrokovana gubitkom krvi: obilne mjesečnice, gastrointestinalni poremećaji (hemoroidi, gastritis), tumori, uzimanje određenih lijekova, nesteroidni protuupalni lijekovi.

Simptomi anemije i manjka željeza u krvi

Simptomi anemije i manjka željeza u krvi relativno se brzo osjete jer anemija djeluje na niz sustava u organizmu:

• Učinak na kardiorespiratorni sustav: dispneja (otežano disanje), tahikardija (povećan broj otkucaja srca), palpitacije (nepravilan rad srca)
• Učinak na središnji živčani sustav: umor, bezvoljnost, zujanje u ušima, vrtoglavica, poremećaj koncentracije i pamćenja
• Učinak na vaskularni sustav: bljedilo kože, sluznice i konjuktive
• Učinak na urogenitalni sustav: menstrualne tegobe, gubitak libida…

Dijagnostika anemije

Za dijagnostiku anemije potrebna je iscrpna anamneza i laboratorijska dijagnostika  kojom  se utvrđuju vrijednosti: broj eritrocita (Er), hemoglobin (Hb), hematokrit (Htc), broj retikulocita (Rtc), izračunavanje eritrocitnih indeksa (MCV, MCH, MCHC, RWD) i feritin.

Referentne vrijednosti:

Naziv	Referentni interval	Jedinica
Erc – Eritrociti	Muškarci: 4,34 – 5,72	1012/L
	Žene: 3,86 – 5,08
Hb – Hemoglobin	Muškarci: 138 – 175	g/L
	Žene: 119 – 157
Htc – Hematokrit (relativni volumen eritrocita)	Muškarci: 0,415 – 0,530	L/L
	Žene: 0,356 – 0,470
MVC – Prosječni volumen eritrocita	Muškarci i žene: 83,0 – 97,2	fL
MCH – Prosječni sadržaj hemoglobina u eritrocitu	Muškarci i žene: 27,4 – 33,9	pg
MCHC – Prosječna koncentracija Hb u 1 L eritrocita	Muškarci i žene: 320 – 345	g/L
RDW – Raspodjela eritrocita po volumenu	Muškarci i žene: 9,0 – 15,0	%
Feritin	Muškarci: 30 – 400 Žene: 13 – 150	μg/L

 

Feritin je protein koji se sintetizira u jetri i pokazatelj je rezervi željeza. Povišene vrijednosti feritina mogu nastati zbog nekih stanja kao što su infekcije, kronične upalne bolesti (reumatoidni artritis, bubrežne bolesti), srčane i zloćudne bolesti te oštećenje jetre. Snižene vrijednosti feritina ukazuju na pomanjkanje željeza u krvi (trudnoća, smanjeno unošenja željeza prehranom, akutna ili kronična krvarenja).

Eritrocitni indeksi opisuju veličinu eritrocita (MCV), srednji sadržaj hemoglobina u eritrocitu (MCH) te prosječnu koncentraciju Hb u volumnoj jedinici eritrocita (MCHC), raspodjelu eritrocita po volumenu (RWD).

Pristup i liječenje anemije ovisi upravo o ovim vrijednostima.

Hematološki nalazi promatraju se u kontekstu drugih laboratorijskih nalaza i kliničke slike pacijenta, kao i drugih dijagnostičkih rezultata. Kada se u anemiji javljaju sniženi MCV i MCHC, poremećeno je sazrijevanje eritrocita zbog nedostatka željeza te se radi o sideropeničnoj anemiji. Suprotno, ako su MCV i MCHC povišeni, sumnjamo na manjak vitamina B12 ili folne kiseline, tj. megaloblastičnu anemiju. U slučaju akutnog krvarenja javit će se sniženi broj eritrocita i sniženi hematokrit i hemoglobin, uz normalne vrijednosti MCV i MCH. U sferocitozi, nasljednoj hemolitičkoj anemiji, javit će se izrazito mali eritrociti, MCV može biti ispod 60.

Kako brzo nadoknaditi željezo?

Manjak željeza u krvi, nažalost, nije moguće brzo nadoknaditi jer se moraju napuniti i skladišta željeza u organizmu (feritin), ali suplementacijom željeza vrlo brzo nestaju simptomi njegova nedostatka (pospanost, umor…).

Lijekovi za liječenje anemija uzrokovanih nedostatkom željeza dolaze u više oblika soli željeza. Željezo se primjenjuje u obliku Fe-glukonata, sukcinata, sulfata, laktata i fumarata.

Terapija se primjenjuje najmanje tri mjeseca iako se normalizacija vrijednosti hemoglobina može očekivati već nakon 3-4 tjedna primjene terapije. Naime, životni vijek eritrocita je 120 dana pa je toliko vremena potrebno da se popune skladišta željeza u organizmu i normalizira feritin u krvi.  Oprez je potreban ako se koriste lijekovi s kojima željezo ulazi u interakciju (tetraciklini i antacidi). Česte nuspojave ovih lijekova su opstipacija i težina u želucu.

Kavu, čaj, kakao i druge napitke koji sadrže kofein, teobromin ili tanin treba piti barem jedan do dva sata prije ili poslije obroka ili nakon uzimanja preparata željeza jer ove tvari otežavaju apsorpciju željeza.

Prirodni lijekovi za manjak željeza u krvi

Tijelo ne može samo sintetizirati željezo pa ga je neophodno unositi hranom i suplementirati dodacima prehrani. Dodaci prehrani koji se koriste u suplementaciji željeza uglavnom su u dozi do 20 mg. Dolaze u kombinaciji s vitaminom C, koji povećava apsorpciju željeza, skupinom B vitamina (B1, B2, B6, B12), poneki i s bakrom. Ne izazivaju nuspojave kao lijekovi koji dolaze u višim dozama željeza.

Oblici željeza koji se koriste u dodacima prehrani su različiti. Dvovalentno željezo (Fe²⁺) se dobro apsorbira, ali može izazvati neke trbušne smetnje (napuhnutost, mučnina, bol i sl.) osim, ako nije u sporootpuštajućim oblicima. Trovalentno željezo (Fe³⁺) se slabo apsorbira i ima dosta nuspojava, a jako se dobro apsorbiraju željezovi kelati s aminokiselinama (bisglicinati i sl.), npr. Fe-bisglicinat i  polisaharidni kompleksi sa željezom. Oni imaju dobru bioraspoloživost i jako su blagi za probavni sustav, tj. imaju najmanje nuspojava od dvovalentnog i trovalentnog željeza.

Čimbenici koji utječu na apsorpciju željeza
Fizikalno stanje (bioraspoloživost)	kelati i polisaharidni kompleksi > hem > Fe2+ > Fe3+
Inhibitori apsorpcije	fitati, tanini, glina, antacidi, H2 – agonisti inhibitori protonske pumpe, prekomjerni unos željeza
Kompetitori apsorpcije	olovo, kobalt, stroncij, mangan, cink, kalcij, magnezij
Facilitatori apsorpcije	askorbat (C-vitamin), citrati, aminokisline, nedostatak željeza
Ostalo	oštećenje crijevne sluznice

 

Namirnice bogate željezom

Hrana sadrži dva oblika željeza – željezo u hemu koje se nalazi u životinjskim proizvodima i željezo koje nije u hemu, a čini više od 85% željeza u prosječnoj prehrani. Željezo u hemu apsorbira se mnogo bolje nego željezo koje nije u hemu. Međutim, apsorpcija željeza koje nije u hemu povećava se kada ga uzima sa životinjskim bjelančevinama i vitaminom C.

• Namirnice životinjskog podrijetla bogate željezom: nemasno crveno meso, iznutrice (teleća i kokošja jetrica), riba (srdele), školjke i jaja
• Namirnice biljnog podrijetla bogate željezom: grah, leća, slanutak, špinat, kupine, cikla, brokula, suhe šljive i marelice, listovi repe, integralna pšenica, ječam i orašasti plodovi

Radi bolje iskoristivosti željeza, namirnice biljnog podrijetla potrebno je kombinirati s vitaminom C.

Nedostatak željeza u krvi kod muškaraca

Manjak željeza u krvi kod muškaraca može ukazivati na smanjeni unos nutrijenata bogatih željezom, ali i na stanja koja zahtijevaju daljnju obradu kao krvarenje u probavnom sustavu (ulkus, hemoroidi, ulcerozni kolitis, divertikuloze, tumori…)

Anemija kod djece

Jedna od najosjetljivijih skupina za razvoj anemije su djeca i adolescenti zbog povećanih potreba za željezom tijekom rasta i razvoja. Zato je potrebno jesti raznolike namirnice biljnog i životinjskog podrijetla. Kako se radi i često o skupini koja odbija pojedine vrste namirnica bogatih željezom, tada je preporuka suplementacija dodacima prehrani.

Višak željeza u krvi

Višak željeza u krvi  relativno se rijetko  javlja jer probavni sustav apsorbira količinu željeza koja je potrebna za održavanje optimalne razine željeza. Ipak, ponekad se ta razina može povećati, a najčešći razlozi su: učestale transfuzije krvi, prekomjeran unos preparata željeza i bolesti jetre. Simptomi se razvijaju polagano, koža postaje brončana, prisutan je kronični umor, dolazi do zakašnjelog puberteta, smanjenog libida, ciroze…

ZAKLJUČAK

Anemija, slabokrvnost ili malokrvnost je stanje koje se lako detektira i s obzirom na uzrok liječi. Isto tako može ukazivati na neka bolesna stanja organizma. Simptomi većine vrsta anemija nestaju vrlo brzo nakon pojačanog unosa željeza.

Pravilna, raznolika prehrana bogata željezom značajan je čimbenik u sprječavanju razvoja anemije, a posebno kod osjetljivih skupina populacije.

Lijekovima i dodacima prehrani pomažemo da se vrijednosti željeza u organizmu što prije normaliziraju.

Liječnik i ljekarnik pomoći će vam odabrati najbolji oblik, sastav i dozu željeza s obzirom na vrstu i uzrok anemije.