Vaginalna infekcija: Što raditi kod bakterijske vaginoze i gljivične infekcije

 

Sigurno ne postoji žena koju barem jednom u životu nije mučila vaginalna infekcija. Sam pojam vaginalna infekcija predstavlja čitav niz različitih infekcija rodnice i okolnih struktura. Nažalost, zbog krive samodijagnoze i neadekvatnog liječenja, ona često ostaje neizliječena uz ponovnu pojavu bolesti.

 

 

Vaginalna flora naziv je za mikrofloru u rodnici žene koju čini pedesetak vrsta mikroorganizama, tzv. dobrih bakterija, pretežno iz roda Lactobacila koji izlučuju mliječnu kiselinu i vodikov peroksid te time sprječavaju rast patogenih mikroorganizama i pretjerani rast gljivica. Prirodni pH rodnice je od 3,8 do 4,2.

Različiti uzroci mogu dovesti do disbalansa vaginalne mikroflore i do pojave vaginalnih infekcija, a neki od njih su:

• upotreba lijekova, npr. antibiotici i kontracepcijska sredstva
• hormonalne promjene kao što su ovulacija, menopauza, trudnoća
• oslabljen imunološki sustav
• neke bolesti, npr. dijabetes
• česta upotreba neprikladnih sredstava za intimno pranje
• nošenje uskog donjeg rublja od sintetičkih, neupijajućih materijala
• svakodnevno korištenje dnevnih uložaka
• česta promjena spolnih partnera

 

Simptomi vaginalnih infekcija generalno uključuju obilniji iscjedak promijenjene boje (žućkasti, zelenkasti ili sirasti), neugodan miris, svrbež, peckanje i nelagodu u rodnici, peckanje tijekom mokrenja, bol i grčeve u donjem dijelu trbuha te bol prilikom spolnog odnosa.

Prema uzročniku najčešće vaginalne infekcije dijelimo na:

• bakterijske infekcije (Gardnerella vaginalis)
• gljivične infekcije (Candida albicans)
• parazitarne infekcije (Trichomonas vaginalis)
• virusne infekcije (HPV, genitalni herpes)

 

Razlika između gljivične i bakterijske infekcije

Simptomi vaginalnih infekcija ponekad mogu biti slični, ali liječenje ovisi o uzročniku. Problem nastaje jer se u isto vrijeme mogu javiti i gljivična i bakterijska infekcija, a simptomi kod bakterijske mogu čak i potpuno izostati.

Obje infekcije odlikuju se izmijenjenim iscjetkom, ali je izgled drugačiji. Kod gljivične se javlja prepoznatljivi gusti, bijeli, sirasti iscjedak blagog mirisa, dok je za bakterijsku karakterističan uglavnom rijetki, vodenasti iscjedak, bijelo-sivkate boje karakterističnog mirisa po ribi.

Za razliku od bakterijske infekcije gljivična izaziva intenzivni svrbež i iritaciju, a koža vulve je ružičasta ili crvena.

Razlika je i u pH rodnice koji je kod bakterijske infekcije lužnat, a kod gljivične ostaje nepromijenjen.

Što je gljivična infekcija?

Gljivične infekcije najčešće su uzrokovane gljivicom Candidom albicans, koja je inače uobičajeni stanovnik rodnice i ne uzrokuje tegobe ako je prisutna u manjem broju, odnosno ako rodnica ima uravnoteženu floru s prevladavajućim dobrim bakterijama i normalnim, kiselim pH.

Simptomi gljivične infekcije.

Svrbež stidnice je dominantni simptom uz koji se javljaju peckanje, osjetljivost, iritacija, a može se javiti i bol prilikom mokrenja ili spolnog odnosa. Rodnica i stidnica su otečene i crvene, a mogu se javiti ranice i raspukline. Često je prisutan karakterističan bjelkasti, sirasti iscjedak bez mirisa.

Kako liječiti gljivičnu infekciju?

Dijagnoza vaginalne gljivične infekcije postavlja se na temelju ginekološkog pregleda, određivanja pH rodnice i mikroskopskom potvrdom uzročnika. Izbor lijeka i trajanje terapije ovisi o tome je li gljivična vaginalna infekcija jednostavna ili komplicirana. Komplicirane vaginalne gljivične infekcije su one kod kojih se javljaju izraženiji simptomi (opsežno crvenilo, otekline i svrbež koji može dovesti do razvoja čireva ili pukotina), koje su uzrokovane drugim tipom Candide (osim albicans), koje se javljaju uz nekontrolirani dijabetes ili tijekom trudnoće.

Terapija uključuje:

• Antifugalne kreme ili vagitorije (klotrimazol, mikonazol, nistatin). Neki od ovih preparata dostupni su i u slobodnoj prodaji.

Oralne antifugalne lijekove (flukonazol) koji se najčešće koristi kao jednokratna doza. Propisuju se na liječnički recept.

Što je bakterijska vaginoza?

Bakterijska vaginoza je upala rodnice koju karakterizira narušena vaginalna flora, odnosno porast koncentracije loših bakterija. Nema jednog, jasno definiranog uzročnika, ali najčešće se javlja Gardnerella vaginalis.

Ne smatra se klasičnom spolno prenosivom bolesti, ali je primijećeno da, iako se javlja i u djevojaka koje još nisu stupile u spolne odnose, najčešće zahvaća spolno aktivne žene, osobito one koje imaju više spolnih partnera ili pak novog partnera.

Simptomi bakterijske vaginoze

Nerijetko žene s bakterijskom vaginozom uopće nemaju izražene simptome pa i ne znaju da imaju upalu te je iz tog razloga vrlo važno redovno odlaziti na ginekološke preglede.

U slučaju pojave određenih simptoma to su u prvom redu bjelkasto-sivkasti vodenasti homogeni iscjedak neugodna mirisa po ribi, koji je posebno izražen poslije spolnog odnosa i menstruacije. Ponekad se javlja nadraženost rodnice i svrbež.

Kako liječiti bakterijsku vaginozu?

Neliječene bakterijske vaginoze mogu uzrokovati neplodnost ili dovesti do izvanmaternične trudnoće, a kod trudnica do prijevremenog poroda. Liječe se oralnim antibioticima te lokalnim pripravcima (vaginaletama i kremama) isključivo na recept po preporuci liječnika ginekologa uz primjenu laktobacila oralno i/ili vaginalno.

Kada govorimo o spolno prenosivim bolestima kao što su klamidija, gonoreja, ureaplazma i mikoplazma, treba napomenuti da se uvijek liječe oba partnera, a kod bakterijske vaginoze najčešće nije potrebno liječiti muškog partnera.

Za vrijeme liječenja treba se suzdržavati od spolnih odnosa ili koristiti kondom, a nakon terapije uputno je prekontrolirati mikrobiološke nalaze jer samo provedena terapija nije jamstvo izlječenja.

Vaginalne kapsule za liječenje i prevenciju

S obzirom na to da se kod određenog broja žena vaginalne infekcije vrlo često vraćaju, važno je djelovati preventivno.

U ljekarnama se u slobodnoj prodaji nalazi velik broj preparata za vaginalnu primjenu koji služe kao pomoć u terapiji vaginalnih infekcija, kao nastavak terapije propisane na liječnički recept ili preventivna terapija.

Neki od sastojaka u takvim vaginalnim preparatima su:

• hijaluronska kiselina – djeluje protuupalno i ublažavajuće te formira zaštitni film
• probiotici – pospješuju bržu uspostavu vaginalne mikroflore, preporučuju se kao preventivna terapija kod primjene oralnih antibiotika, kao nastavak terapije nakon liječenja vaginalnim antibioticima ili antimikoticima, a kod žena s ponavljajućim vaginalnim infekcijama uputno ih je koristiti povremeno kao preventivnu terapiju
• laktoferin – širok spektar antibakterijskih, antivirusnih i antimikotičkih aktivnosti
• mikroporozno srebro – antimikrobna i protuupalna svojstva
• mliječna kiselina – obnavlja normalan pH rodnice
• glikogen – pruža hranjive sastojke dobrim bakterijama i omogućuje njihov rast
• eterično ulje čajevca – uz antifungalno i antibakterijsko djelovanje, našlo je svoje mjesto u liječenju HPV infekcija zbog svojeg antivirusnog i imunostimulirajućeg djelovanja
• eterična ulja timijana, kadulje, smilja, nevena
• ulje gospine trave – antibakterijsko i protuupalno djelovanje

ZAKLJUČAK

Vrlo važnu ulogu u sprječavanju vaginalnih infekcija ima održavanje blago kiselog pH rodnice za što je bitan pravilan odabir sredstva za higijenu. Pranje vanjskog dijela spolovila preporučuje se preparatima kiselog pH koji ne sadrže mirise i konzervanse, a ispiranje rodnice treba potpuno izbjegavati.

Za održavanje ženskog zdravlja potrebno je voditi brigu o zdravom načinu života, što podrazumijeva zdravu prehranu sa što više prirodnih, a što manje industrijskih, prerađenih namirnica, voditi brigu o odgovornom spolnom ponašanju, odlaziti na redovite ginekološke preglede i slušati svoje tijelo.