Prehlada i gripa: simptomi, trajanje i liječenje

Gripa i prehlada nisu isto iako ih ljudi često poistovjećuju, a najčešći su razlog posjeta ljekarni. Koje su glavne razlike?

 

Simptomi i znakovi	Gripa	Prehlada
Nastup (početak bolesti)	vrlo naglo	postupno
Temperatura	visoka	normalna ili umjereno povišena
Glavobolja	redovito	rijetko
Bolovi u mišićima	često	rijetko
Umor i iscrpljenost	jače istaknuti	ne
Kašalj	suh, vrlo neugodan	odsutan ili blag
Začepljenost nosa	ponekad	redovito
Kihanje	ponekad	uobičajeno
Komplikacije	često	vrlo rijetko
Izostanak s posla i iz škole	često	rijetko

 

 

Obična prehlada

Obična prehlada je vodeći razlog posjeta liječniku. Prehlada je infekcija gornjega dišnog sustava koja je uzrokovana virusima i izrazito je zarazna. Prehlada je najčešće blagog tijeka, traje oko tri dana, a može potrajati i do desetak dana. Možemo reći da je prehlada zapravo rinitis s različito izraženom upalom grla. Najčešći uzročnici prehlade su rinovirusi i coronavirusi. Bolest se manifestira bez povišene temperature i općih simptoma. Liječenje se provodi simptomatski. U najvećem broju slučajeva (75%) infekcije gornjih dišnih putova su virusnog porijekla i imaju tendenciju spontanog prolaženja nakon otprilike tjedan dana. Ipak, usprkos toj činjenici, te infekcije najčešći su povod za propisivanje antibiotika u liječničkoj praksi, uzrok su njihove neracionalne primjene i razvoja rezistencije na njih. 

Poznato je više od 200 virusa koji izazivaju simptome prehlade. Najčešći su: rinovirusi, coronavirusi, adenovirusi, coxsackievirusi, echovirusi, orthomyxovirusi (uključujući viruse influenza A and B), paramyxovirusi, respiratorni sincicijski virus i enterovirusi. Prehlade se najčešće javljaju tijekom jeseni i zime, odnosno početkom školske godine i pojavom promjenjivog vremena. 

Najčešće obolijevaju djeca, posebice ako su u kontaktu s drugom djecom u školi ili vrtićima. Djeca imaju prehladu oko šest do deset puta godišnje. U obiteljima sa školskom djecom broj prehlada po djetetu može biti čak i 12 godišnje. Odrasle osobe imaju prehladu oko dva do četiri puta godišnje iako se to jako razlikuje od osobe do osobe.

Simptomi prehlade počinju 1 do 2 dana nakon izlaganja virusu prehlade. Simptomi prehlade su:

• kihanje, grlobolja i kašalj, suzenje očiju
• vodeni iscjedak (curenje) iz nosa
• začepljenost nosa i otežano disanje kroz nos
• glavobolja, poremećaj njuha
• povišena temperatura do najviše 38°C

Simptomi prehlade mogu trajati od 2 do 14 dana. Ako se simptomi pojavljuju često ili traju mnogo dulje od dva tjedna, prije mogu biti posljedica alergije nego prehlade. Često se zamijene simptomi alergija i prehlade jer su slični (kod alergija nema povišene temperature). A ako temperatura poraste na više od 38°C, uz drhtavicu i znojenje, bol u mišićima ruku i nogu te ako osjetite umor i opću slabost, vjerojatno je riječ o gripi.

Katkad prehlada može dovesti do bakterijskih infekcija srednjeg uha (posebno kod djece) ili sinusa, kao i upale pluća, što zahtijeva liječenje antibioticima (koje propisuje liječnik). Visoka temperatura sa zimicom ili tresavicom, jak kašalj s gnojnim iskašljajem, jako natečene žlijezde, jaka bol lica u području sinusa, mogu upućivati na komplikaciju ili ozbiljniju bolest zbog koje je potrebno obratiti se liječniku.

Gripa

Gripa nastupa vrlo naglo, praćena je visokom temperaturom i jače istaknutim simptomima. Temperatura može biti izrazito visoka (viša i od 40°C) i popraćena je tresavicom. Gripa je ozbiljna akutna bolest respiratornog sustava. Simptomi su puno jači nego kod prehlade, mogu se javiti izrazite glavobolje, bolovi u mišićima, osjećaj nemoći i klonulosti. Visoka temperatura može trajati i do sedam dana. Uz ove simptome mogu se pojaviti i respiratorni simptomi, nadražajni kašalj, laringitis, konjunktivitis. Mogu nastati komplikacije koje mogu i životno ugroziti pacijenta. Oporavak je relativno dug i spor. Ima sezonsko pojavljivanje, najčešće zimi. Bolest ima česte i brojne komplikacije. Antibioticima liječimo samo komplikacije.

Liječenje

Osnovno liječenje gripe je simptomatsko, a označuje postupke za otklanjanje i ublažavanje pojedinih simptoma bolesti ako su jače istaknuti. Ono uključuje mirovanje, nadoknadu tekućine (ili infuzijom u težim oblicima bolesti) te uzimanje lijekova za snižavanje temperature i smirivanje kašlja. Budući da je gripa uzrokovana virusima, antibiotici nisu učinkoviti pa se njima mogu liječiti samo bakterijske komplikacije, odnosno upala uha, upala sinusa i pneumonija. Za liječenje gripe koriste se i antivirusni lijekovi po preporuci liječnika, koji se uzimaju u prvih 48 sati nakon početka bolesti. Oni bitno skraćuju trajanje bolesti i ublažavaju težinu simptoma, a u velikom postotku smanjuju broj i težinu komplikacija. 

 

Pripravci za samoliječenje koje koristimo za simptomatsko liječenje su analgetici, antipiretici, kapi za nos, antihistaminici, preparati za liječenje kašlja (suhog i produktivnog). Za bolove i visoku temperaturu primjenjuju se paracetamol, ibuprofen, naproksen i acetilsalicilna kiselina.

Za liječenje grlobolje koriste se kombinacije ljekovitih tvari koje imaju protuupalno i analgetsko djelovanje. 

Ako se koristite dekongestivnim kapima za nos, ne činite to dulje od 3 do 5 dana! Preporuka je uz dekongestivne kapi koristiti i proizvode morske vode koja vlaži i štiti sluznicu nosa te potpomaže dekongestivno djelovanje.

Svakako je poželjno, ako je organizam oslabljen, uzeti vitamine i minerale koji potpomažu obrambeni mehanizam organizma (vitamin C, cink, echinacea, propolis, matična mliječ i dr.). Potrebno se je posavjetovati sa svojim ljekarnikom o pravilnom odabiru preparata.

 

Kod nekompliciranih slučajeva prehlade na raspolaganju je samo simptomatsko liječenje:

• odmaranje u krevetu, uzimanje tople tekućine i vode 
• vitamin C i primjena nekih lijekova koji olakšavaju simptome prehlade i gripe
• oblačenje laganije odjeće u slučaju visoke temperature
• dovoljno tekućine

Antibiotici ne ubijaju viruse! Treba ih iskoristiti samo kod rijetkih bakterijskih komplikacija kao što su upala sinusa (sinusitis) ili infekcije uha, koje se razvijaju kao sekundarne infekcije. Korištenje antibiotika “za svaki slučaj” neće spriječiti sekundarne bakterijske infekcije. Poslušajte savjet liječnika ili ljekarnika.

Kako spriječiti gripu i prehladu?

Pranje ruku i nošenje maski na licu najjednostavniji je i najdjelotvorniji način sprječavanja rinovirusnih prehlada. Nedodirivanje nosa ili očiju drugi je način. Osobe koje su prehlađene trebaju uvijek kihati ili kašljati u papirnatu maramicu i zatim je baciti. Ako je moguće, treba izbjegavati bliske, dulje kontakte s osobama koje su prehlađene. Budući da rinovirusi mogu preživjeti i do tri sata izvan nosnih putova na predmetima i koži, čišćenje površina dezinfekcijskim sredstvom koje ubija viruse moglo bi pomoći u sprječavanju širenja infekcije. Prostor u kojem se boravi valja redovito provjetravati. Prostor dodatno možemo osvježavati i eteričnim uljima koja imaju antibakterijsko djelovanje.

Budući da je gripa teška bolest, a za starije ljude i kronične bolesnike može biti izuzetno teška, te da se pojavljuje epidemijski, važno je djelovati preventivno. Jedini je učinkovit postupak u sprječavanju influence aktivna imunizacija, odnosno cijepljenje.