Biološki aktivni spojevi iz prirode za liječenje depresije

 

Depresija je zajednički naziv za skup poremećaja koje karakterizira osjećaj tuge, bezvoljnosti i nezadovoljstva. Izraženi simptomi koji traju više od 2 tjedna te ometaju pacijenta u provođenju svakodnevnih aktivnosti svrstavaju se u veliki depresivni poremećaj pri čemu pojedine depresivne epizode mogu biti blage, umjerene ili teške.

U pacijenata se vrlo često javlja i mješoviti anksiozno–depresivni poremećaj kojeg karakterizira istodobna prisutnost simptoma blage ili umjerene depresije i anksioznosti; iako ga ne svrstavamo u depresivne poremećaje u užem smislu obično zahtijeva liječenje depresije (jer su simptomi depresije najčešće izraženiji od simptoma anksioznosti). (1)

Učestalost depresije u svijetu je oko 4.4% s tim da se poremećaj češće javlja kod žena (5.1%) nego kod muškaraca (3.6%) (2). U Hrvatskoj od nekog oblika depresivnog poremećaja pati između 100.000 i 200.000 osoba, a svaki peti građanin  doživjet će barem jednu depresivnu epizodu u životu (3). Učestalost depresivnih poremećaja u stalnom je porastu te oni, uz kronične nezarazne bolesti, postaju jedan od najvećih javnozdravstvenih problema, osobito u razvijenim zemljama. Osobit porast učestalosti blažih i umjerenih depresivnih poremećaja zabilježen je tijekom pandemije COVID 19 kada je utvrđena  sedam puta veća učestalost depresije u odnosu na period prije pandemije (4).

Liječenje depresije najčešće uključuje kombinaciju psihoterapije i liječenja antidepresivima. Nuspojave antidepresiva između ostalog uključuju pojavu serotonergičnog sindroma i hipertenzivnih kriza, smanjenje seksualne funkcije i debljanje, a velik broj antidepresiva stupa u klinički značajne interakcije s drugim lijekovima. Za postizanje značajnih antidepresivnih učinaka nužno je provoditi terapiju u trajanju od barem nekoliko tjedana. Međutim, čak kod 20-30% pacijenata antidepresivi ne dovode do željenog povlačenja simptoma. Navedeno je velikim dijelom posljedica ne uzimanja lijekova jer prema rezultatima nedavnih istraživanja, oko 30% pacijenata s dijagnosticiranom depresijom svojevoljno prestaje uzimati lijek unutar prvog mjeseca terapije, a oko 44% pacijenata unutar prva 3 mjeseca terapije (5). S druge strane, pacijenti oboljeli od depresije vrlo često posežu za alternativnom terapijom u koju ubrajamo i dodatke prehrani. Vrste dodataka prehrani koji se najčešće preporučuju za ublažavanje simptoma depresije, njihov mehanizam djelovanja te način i sigurnost primjene navedeni su u Tablici 1.

Tablica 1. Dodaci prehrani koji se najčešće preporučuju za ublažavanje simptoma blage do umjerene depresije

Preparati gospine trave najduže se koriste kao prirodni preparati za liječenje depresije. Njihova učinkovitost i sigurnost primjene dokazani su brojnim kvalitetnim kliničkim studijama pri čemu pravilno dozirani suhi ekstrakti, standardizirani na sadržaj hiperforina (i hipericina) pokazuju učinke usporedive s onima konvencionalnih antidepresiva, sa značajno manje nuspojava (6). Ipak, njihova primjena u kliničkoj praksi nije značajna. Jedan od razloga tome je činjenica što ih liječnici rijetko preporučuju pacijentima i češće se odlučuju za primjenu konvencionalnih antidepresiva, vjerojatno zbog varijabilne kvalitete preparata na tržištu te činjenice da ekstrakti gospine trave stupaju u klinički značajne interakcije s nizom lijekova. Drugi dodaci prehrani s potencijalno antidepresivnim učinkom (SAM, 5-HTP, EPA, B-kompleks) ili su slabije istraženi ili istraživanja nisu dokazala značajan klinički učinak. Stoga su u posljednje vrijeme sve više u fokusu znanstvenih istraživanja preparati šafrana koji ispoljavaju kombinaciju antidepresivnog i blago anksiolitičkog učinka.

Šafran (Crocus sativus L., Iridaceae) biljna je vrsta koja se uzgaja u srednjoj Aziji, Kini, Indiji, Turskoj, Iranu, Alžiru i Europi. Suhe njuške tučka cvijeta šafrana jedan su od najskupljih začina na svijetu, a imaju i povijest uporabe u tradicionalnoj medicini kao relaksansi, antidepresivi, ekspektoransi, spazmolitici, abortivi i emenagozi. Glavne aktivne sastavnice šafrana s antidepresivnim učinkom su (apo)karotenoidi: krocini, krocetin, pikokrocin i safranal (Slika 1).

Ekstrakt šafrana ima antioksidativno i antiapoptotično djelovanje, uravnotežuje koncentracije neurotransmitera (dopamina, serotonina, gama-aminomaslačne kiseline i noradrenalina) u sinapsama mozga te smanjuje razinu stresa djelovanjem na sekreciju kortizola. Zbog toga se intenzivno istražuje njihova primjena u terapiji depresije i anksioznosti (7).

Učinkovitost ekstrakta šafrana kao antidepresiva istražuje se već duže vrijeme i dokazana je većim brojem kvalitetnih kliničkih studija (Tablica 2).

Tablica 2. Pregled kliničkih istraživanja antidepresivnog i anksiolitičkog učinka ekstrakta šafrana

Iz Tablice 2 je vidljivo da je šafran učinkovit u dozama 30-100 mg suhog ekstrakta/dnevno, da se uspješno kombinira s konvencionalnim antidepresivima pri čemu poboljšava njihovu učinkovitost te da se uspješno primjenjuje samostalno pri čemu pokazuje učinkovitost usporedivu sa standardnim antidepresivima. Preporučeno trajanje terapije nužno za postizanje klinički značajnih učinaka je 4-6 tjedana. Preprati šafrana sigurni su za uporabu, ali se, zbog mogućeg abortivnog djelovanja vrlo visokih doza dokazanih animalnim studijama, ne preporučuju trudnicama.

Na tržištu je danas prisutan veći broj preparata koji se međusobno razlikuju po farmaceutskom obliku (pulverizirane suhe njuške tučka šafrana, tinkture, suhi ekstrakti), sastavu i kvaliteti (razlike u doziranosti; standardizirani i nestandardizirani ekstrakti). Najbolji oblik su standardizirani inkapsulirani ekstrakti (obično se standardiziraju na 0.3% safranala) koji osiguravaju stabilnost aktivnih sastavnica, inače podložnih oksidaciji i razgradnji i omogućuju točno doziranje. Primjer takvog preparata na našem tržištu je visokodozirani ekstrakt šafrana naziva Safr`Inside®, standardiziran na 0.3% safranala.

Ekstrakt šafrana osim antidepresivnog ispoljava i anksiolitički učinak što ga čini posebno primjenjivim za ublažavanje simptoma uznemirenosti i nesanice kod mješovitog depresivno-anksioznog poremećaja. Sličan učinak pokazuje i relativno nova kategorija proizvoda dostupnih na tržištu – bioaktivni peptidi, najčešće izolirani iz (majčinog) mlijeka. Dobivaju se kontroliranim procesima hidrolize proteinske frakcije namirnice, a otporni su na procese probave te se uspješno apsorbiraju, prolaze krvno-moždanu barijeru i ostvaruju učinke na središnji živčani sustav. Do danas je istražena klinička učinkovitost relativno malog broja peptida. Na našem tržištu dostupan je preparat Lactium®, hidrolizat alfa-s1 kazeina koji je u dnevnoj dozi od 300 mg učinkovit za ublažavanje simptoma blage do umjerene nesanice. Njegova djelotvornost dokazana je randomiziranim kliničkim studijama, bilo da se koristi kao monoterapija (8), ili u kombinaciji s drugim biljnim ekstraktima, piridoksinom i magnezijem (9). Osobita prednost primjene Lactium-a (kao i drugih bioaktivnih peptida) kao anksiolitika je  njegov izvrstan sigurnosni profil što ga čini pogodnim i za primjenu kod trudnica.

Apokarotenoidi ekstrakta šafrana i bioaktivni peptidi mlijeka predstavljaju nove kategorije bioaktivnih spojeva koji se intenzivno istražuju u terapiji depresije i anksioznosti. Njihovom primjenom u obliku visoko-kvalitetnih preparata i u odgovarajućim dozama  može se značajno doprinijeti poboljšanju terapijskih ishoda liječenja blage do umjerene depresije i anksioznosti koje ubrajamo u skupinu najbrže rastućih javno-zdravstvenih problema u razvijenim zemljama.

 

 

LITERATURA

1. DSM-5 https://www.psychiatry.org/psychiatrists/practice/dsm
2. GBD 2017 Disease and Injury Incidence and Prevalence Collaborators. Global, Regional, and National Incidence, Prevalence, and Years Lived with Disability for 354 Diseases and Injuries for 195 Countries and Territories, 1990–2017: A Systematic Analysis for the Global Burden of Disease Study 2017. Lancet, 2018, 10;392(10159):1789-1858. doi: 10.1016/S0140-6736(18)32279-7.
3. HZJZ 2021. https://www.hzjz.hr/sluzba-promicanje-zdravlja/depresija/
4. Bueno-Notivol J., Gracia-García P., Olaya B., Lasheras I., López-Antón R., Santabárbara J.: Prevalence of Depression During The COVID-19 Outbreak: A Meta-Analysis of Community-Based Studies. International Journal of Clinical and Health Psychology, 2021, 21(1). https://doi.org/10.1016/j.ijchp.2020.07.007.
5. WHO https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/depression
6. Ng Q.X., Venkatanarayanan N., Ho C.Y.X.: Clinical Use of Hypericum Perforatum (St John’s Wort) in Depression: A Meta-Analysis. Journal of Affective Disorders, 2017, 210:211-221. https://doi.org/10.1016/j.jad.2016.12.048.
7. Sharma B., Kumar H., Kaushik P., Mirza R., Awasthi R., Kulkarni G.: Chapter 10-Therapeutic Benefits of Saffron in Brain Diseases: New Lights on Possible Pharmacological Mechanisms. Saffron, the Age-Old Panacea in a New Light, 2020, 117-130. https://doi.org/10.1016/B978-0-12-818462-2.00010-3
8. Kim H.J., Kim J., Lee S., Kim B., Kwon E., Lee J.E., Chun M.Y., Lee C.Y, Boulier A, Oh S., Lee H.W.: A Double-Blind, Randomized, Placebo-Controlled Crossover Clinical Study of the Effects of Alpha-s1 Casein Hydrolysate on Sleep Disturbance. Nutrients, 2019, 27;11(7):1466. doi: 10.3390/nu11071466.
9. Scholey A., Benson S., Gibbs A., Perry N., Sarris, J., Murray, G.: Exploring the Effect of Lactium™ and Zizyphus Complex on Sleep Quality: A Double-Blind, Randomized Placebo-Controlled Trial. Nutrients, 2017, 9(2), 154. https://doi.org/10.3390/nu9020154